Neke zemlje najavljuju, dok su neke već uvele zabranu mobitela u školama, a taj primjer slijedi i sve više škola u Federaciji BiH koje smatraju da se time smanjuje ometanje nastave, poboljšava koncentracija učenika te postiže veća pismenost i socijalizacija.
Jedan od primjera je i OŠ Čerin u Čitluku čije je Vijeće roditelja i škole u suradnji s Učiteljskim vijećem donijelo odluku o zabrani donošenja i uporabe mobitela u školi.
Ako učenik iz opravdanog razloga (bolest ili drugi opravdani razlog) ponese mobitel u školu dužan je prije početka nastave o tome obavijestiti učitelja, razrednika i dežurnog nastavnika, pojasnili su iz škole, dodavši da ako se kod učenika pronađe mobitel, isti se oduzima i predaje u tajništvo škole te se informira ravnatelj.
Inicijativu za izradu propisa kojim se zabranjuje upotreba mobilnih telefona i tableta tijekom trajanja nastave u svim osnovnim i srednjim školama u Federaciji, osim u situacijama kada je upotreba neophodna zbog edukativnih, medicinskih i drugih opravdanih razloga, postavila je zastupnica Marijana Hrvić-Šikuljak na izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH održanoj 25. listopada ove godine.
– Inicijativa koja nam je dostavljena je opravdana te načelno podržavamo pokretanje iste, a u cilju dobrobiti učenika, njihovog zdravlja, obrazovanja i odgoja. Ipak, ne zagovaramo potpuno izbacivanje tableta i drugih elektronskih uređaja iz nastavnog procesa, ako se koriste u odgojno-obrazovne svrhe i pod nadzorom nastavnika i stručnih suradnika u školi – stav je Ministarstva obrazovanja i znanosti FBiH.
Dodaju kako u cilju osiguravanja kvalitetnog obrazovanja, uključujući jačanje digitalnih kompetencija učenika, već duži niz godina podržavaju projekte koji se odnose na jačanje digitalnih kompetencija učenika, ali i zaštitu i prevenciju nasilja u digitalnom okruženju.
Napominju i kako prekomjerna upotreba mobilnih telefona i tableta nosi sa sobom negativne posljedice te smatraju da je potrebno raditi na tome da se svi negativni učinci današnjih tehnologija svedu na minimum.
– Upotreba mobilnih telefona i tableta na nastavi treba biti regulirana zakonskim i podzakonskim aktima na razini županija ili aktima škola – zaključuju iz Ministarstva.
Osim o zabrani korištenja mobitela u školama iz Ministarstva obrazovanja i znanosti FBiH govorili su za Fenu i o PISA testovima, reformi obrazovanja, uvođenju male mature i vršnjačkom nasilju u školama.
PISA testiranje i reforma obrazovanja
Prije nekoliko dana zemlje regije objavile su rezultate koje su postigli njihovi učenici na PISA testiranju 2022. godine, a na kojem BiH jedina u regiji nije sudjelovala. Treba dodati da su učenici iz BiH sudjelovali u PISA testiranju koje je provedeno 2018. godine kada su ostvarili lošije rezultate u odnosu na većinu svojih vršnjaka iz regije i ostatka svijeta.
Nakon prošlog provođenja PISA testiranja, održana je tematska sjednica Koordinacije ministara obrazovanja i znanosti u Federaciji BiH, posvećena rezultatima PISA istraživanja.
Tada su ministri/predstavnici ministarstava obrazovanja u Federaciji BiH, koji su prisustvovali ovoj sjednici, donijeli niz zaključaka i preporučili ministarstvima obrazovanja da zajedno s pedagoškim zavodima rade na razvoju i inoviranju programa osposobljavanja direktora škola, nastavnika i stručnih suradnika u školama te uvedu suvremene metode odgojno-obrazovnog rada s učenicima koje su više usmjerene na razvoj kritičkog mišljenja, rješavanja problema te općenito funkcionalnih znanja i vještina kod učenika.
Neki od zaključaka bili su da se i predstavnici ministarstava obrazovanja u Federaciji BiH trebaju aktivno uključiti u rad Radne grupe za izradu Akcijskog plana za implementaciju Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa definiranih na ishodima učenja te aktivno i sinergijski raditi na implementaciji Akcijskog plana na način da nastavni planovi i programi po županijama u FBiH budu što je moguće više međusobno usklađeni.
Dodatno, u nastavi jezika, matematike i prirodnih znanosti kao materijale za obuku treba koristiti dostupne zadatke iz istraživanja PISA i TIMSS, a potrebno je inovirati metode ocjenjivanja postignuća učenika. U svrhu realizacije navedenih zaključaka predloženo je tada i povećanje izdvajanja za obrazovanje u proračunima za naredne godine, kako bi se, prije svega, poboljšala postignuća učenika i unaprijedio nastavni proces.
Nadalje, nakon PISA istraživanja 2018. godine, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, kroz programe utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera, kreiralo je program “Podrška programima razvijanja funkcionalnih znanja i vještina djece predškolskog uzrasta i učenika javnih osnovnih i javnih srednjih škola”, čiji je cilj, kroz podršku projektima opremanja i nabavke nastavnih sredstava radi poticanja primjene suvremenih i inovativnih metoda i oblika odgojno-obrazovnog rada, unaprijediti kvalitet i inkluzivnost odgoja i obrazovanja i doprinijeti razvoju funkcionalnih znanja i vještina djece predškolskog uzrasta i učenika javnih osnovnih i javnih srednjih škola.
Eksterna matura
Upitani treba li uvesti malu maturu ili bilo kakvo testiranje znanja učenika na kraju osnovne i srednje škole i kako potaknuti djecu da uče za znanje a ne za ocjenu, iz Ministarstva kažu kako s obzirom na to da eksterna matura nije obaveza navedena u postojećim okvirnim zakonima o obrazovanju na razini BiH, tako nisu bili u obvezi da prate njeno uvođenje po županijama, iako imaju informacije o tome da se ista provodi u Tuzlanskom Kantonu i Kantonu Sarajevo.
Vršnjačko nasilje u školama
Kada je u pitanju nasilje među djecom u školama, iz Ministarstva navode da je 7. prosinca održan drugi sastanak Interresornog stručnog tima za izradu Okvirnog plana prevencije i sprječavanja nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji BiH, koji okuplja predstavnike federalnih i županijskih ministarstava obrazovanja, socijalnog rada i politike, zdravstva i MUP-a, te županijskih vlada.
Do toga sastanka svoje predstavnike u Interresorni tim imenovalo je osam županija. U međuvremenu, imenovan je i predstavnik iz Kantona 10, a očekuje se da će to učiniti i preostali – Srednjobosanski kanton, čime bi se, navode, potvrdilo istinsko partnerstvo i suradnja u pronalasku najadekvatnijeg rješenja za prevenciju i sprječavanje nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji BiH.
Kako kažu, na osnovu ranije identificiranih faktora koji mogu dovesti do nasilnog ponašanja u školskom okruženju, na sastanku su se razmatrali konkretni prijedlozi s ciljem njihove prevencije, a imajući u vidu sve one aktivnosti koje su u pojedinim županijama već provode kao vrlo efektne i efikasne strategije.
Nasilje je široki društveni problem koji zahtjeva holistički pristup, koordinaciju i ozbiljan angažman svih sudionika u radu na njegovoj prevenciji i suzbijanju, a Ministarstvo će za ovu važnu tematiku izdvojiti u narednoj godini značajna sredstva, naglašavaju iz spomenutog ministarstva pa nadodaju da je ovo i pitanje društvene odgovornosti, zajedničkog djelovanja i zajedničkih rješenja s ciljem stvaranja sigurnog i nenasilnog okruženja u školama u cijeloj Federaciji BiH.
Spomenuli su i različite aktivnosti koje provode u ovoj oblasti poput izrade strateškog programa: “Sigurnost djece u digitalnom okruženju u FBiH” i “Akcijskog plana za borbu protiv nasilja nad djecom u digitalnom okruženju” za period 2021-2023. godina, zatim kampanje Razmislite prije nego što podijelite, te programa “Socijalizacija s pravom”.
– Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti iz dijela prihoda ostvarenih u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, također kontinuirano provodi Program zaštite prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja – kažu iz tog ministarstva.
Surađuju i na uvođenju Programa sekundarne prevencije neprihvatljivih oblika ponašanja, kao program ranog prepoznavanja indikatora koji mogu dovesti dijete u opasnost da postane počinitelj ili žrtva različitih oblika nasilja, i koji omogućava pružanje adekvatnog tretmana djetetu i obitelji umjesto određivanja sankcije, u okviru kojeg se pravovremeno reagira na rane znakove neprilagođenog ponašanja, istražuju njihovi uzroci uzroka, te se radi na njegovom smanjivanju ili otklanjanju, koji je već uveden u nekim županijama, a planira se njegovo širenje i na ostale županije.
– Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti je u kontinuitetu posvećeno realizaciji aktivnosti koje su usmjerene na prevenciju nasilja među i nad djecom te zaštiti i očuvanju zdravlja djece i mladih – kažu iz Ministarstva, navodeći da su svim županijskim ministarstvima obrazovanja u Federaciji BiH uputili zahtjev s molbom da im dostave informacije o tome koje aktivnosti i programe realiziraju u cilju prevencije nasilja nad djecom i među djecom te koje sigurnosne mjere provode u odgojno-obrazovnim ustanovama na području županije. Odgovore, kako kažu, očekuju početkom narednog tjedna.
Nadalje navode da su svi strateški dokumenti Ministarstva usklađeni sa Strategijom razvoja FBiH 2021. – 2027. godine, koji predstavlja temeljnu platformu socio-ekonomskog razvoja Federacije BiH, a u kojem se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja Federacije BiH, način njihova ostvarivanja, financijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. Strateški ciljevi i programi/mjere koje će Vlada implementirati vezani su za ubrzan ekonomski razvoj, prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj, resursno efikasan i održiv razvoj, transparentan, efikasan i odgovoran javni sektor.
