Liječnici traže zdravstvene preglede za strane radnike s obzirom na to da u sve većem broju dolaze iz zemalja s visokom incidencijom zaraznih bolesti, pa se zdravstveni sustav suočava s izazovima ranog otkrivanja i kontrole širenja infekcija.
Ministartsvo zdravstva zbog rastućeg javnozdravstvenog rizika osnovalo je stručnu radnu skupinu s ciljem pripreme zakonskih izmjena koje bi omogućile obvezne zdravstvene preglede stranih radnika pri ulasku u zemlju.
Oni bi, prema prijedlogu, uključivali fizičke preglede, laboratorijske testove na tuberkulozu, hepatitis B i C, tifus, HIV i druge bolesti, kao i provjeru cijepnog statusa, a za osobe koje dolaze iz tropskih ili endemskih područja predlažu se i dodatne pretrage, poput serološkog testiranja na malariju ili šistosomijazu.
Dosad je zabilježeno nekoliko slučajeva tuberkuloze među stranim radnicima. U jednom slučaju radnici iz Nepala, zaposlenoj u preradi ribe, dijagnosticirana je aktivna tuberkuloza, a boravila je u kolektivnom smještaju s još 63 osobe. Druga radnica, s kojom je bila u kontaktu, napustila je Hrvatsku i nakon povratka u Nepal također joj je dijagnosticirana tuberkuloza. Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi.
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj
Svake godine deset milijuna ljudi oboli od tuberkuloze, bolesti stare koliko i čojvečanstvo, a incidencija je od 2021. u porastu i u Hrvatskoj i na globalnoj razini.
Epidemiološka je situacija u Hrvatskoj relativno povoljna, kazali su za DNEVNIK.hr iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i dodali da se godišnje zabilježi do nekoliko desetaka slučajeva hepatitisa B i C te sporadični importirani slučajevi trbušnog tifusa.
Epidemiološki podaci o zaraznim bolestima koji podliježu obavezi prijave i praćenja objavljuju se u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu, a zadnji dostupni službeni podaci su oni za 2023.
“Što se tiče tuberkuloze, Hrvatska zahvaljujući dugogodišnjoj provedbi sveobuhvatnih mjera za suzbijanje i sprječavanje tuberkuloze od 2017. spada među zemlje s niskom incidencijom te bolesti, što znači manje od deset oboljelih na 100.000 stanovnika godišnje”, istaknuli su iz HZJZ-a.
Prema preliminarnim podacima, u 2024. je zabilježeno 278 prijava oboljelih i incidencija 7,2 na 100.000, s rasponom incidencije među županijama od oko tri (VPŽ, PSŽ) do 14 (VSŽ, MŽ) u usporedbi s 266 prijava i incidencijom 6,9 u 2023. godini (raspon od oko dva u KZŽ-u do 14 u BPŽ-u).
“Među ukupnim prijavama tuberkuloze primijećen je i porast udjela oboljelih rođenih izvan Hrvatske, uključujući osobe iz trećih zemalja kao što su Nepal, Indija i Filipini, koje su u 2023. činile oko šest posto, odnosno u 2024. oko devet posto svih prijavljenih slučajeva (preliminarni podaci). Važno je istaknuti da do sada nije zabilježen nijedan slučaj prijenosa tuberkuloze sa stranih državljana na domaće stanovništvo”, naglasili su iz HZJZ-a.
Ključne mjere
Za očuvanje javnozdravstvene sigurnosti u Hrvatskoj ključno je provođenje općih, posebnih, sigurnosnih i ostalih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje su propisane Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a neke od njih dodatno su razrađene odgovarajućim pravilnicima, naglasili su iz HZJZ-a.
Među posebnim mjerama ističu važnost sustavnog epidemiološkog nadzora, koji obuhvaća pravovremeno prijavljivanje i praćenje zaraznih bolesti, pravovremenu detekciju epidemija i provođenje protuepidemijskih mjera, provođenje epidemioloških izvida, obrade kontakta, postekspozcijsko cijepljenje i/ili primjenu kemoprofilakse i dr.
Važan segment u sprječavanju i kontroli zaraznih bolesti je provođenje programa obveznog cijepljenja i postizanje visokih cijepnih obuhvata, podsjećaju iz HZJZ-a, a također ističu i mjeru zdravstvenog nadzora nad određenim populacijskim skupinama, bilo zbog njihova zanimanja, utvrđenog kliconoštva ili boravka u državama s povećanom učestalošću određenih zaraznih bolesti, piše Dnevnik.hr.
