U 2024. godini 25,4 posto mladih Europljana (u dobi od 15 do 29 godina) bilo je zaposleno tijekom formalnog obrazovanja, 71,4 posto mladih nije bilo u radnoj snazi, dok je 3,2 posto bilo nezaposleno (dostupno za zapošljavanje i aktivno traži posao) tijekom formalnog obrazovanja, objavio je danas Eurostat.
Najveći udio mladih koji istovremeno rade i studiraju zabilježen je u Nizozemskoj (74,3 posto), Danskoj (56,4 posto) i Njemačkoj (45,8 posto).
Suprotno tome, Rumunjska (2,4 posto), Grčka (6 posto) i Hrvatska (6,4 posto) imale su najniže udjele među zemljama EU.
Najveći udio nezaposlenih mladih u formalnom obrazovanju, koji su bili dostupni za zapošljavanje i aktivno traže posao, zabilježen je u Švedskoj (14,1 posto), Finskoj (10 posto) i Danskoj (9,6 posto). Na drugom kraju ljestvice, Rumunjska (0,6 posto), Hrvatska, Češka i Mađarska (svaka po 0,8 posto) imale su manje od jedan posto mladih koji traže posao.
U dobnoj skupini od 15 do 19 godina, 74,4 posto žena i 70,4 posto muškaraca ostaje izvan radne snage dok se obrazuju, što pokazuje da su uglavnom usredotočeni na školovanje u ranim godinama.
Kako odrastaju i dosežu dobnu skupinu od 20 do 24 godine, udio izvan radne snage pada na 30,9 posto za žene i 24,8 posto za muškarce, što ukazuje na veću integraciju u tržište rada s obrazovnim aktivnostima. U ovoj skupini, postotak mladih ljudi zaposlenih tijekom obrazovanja bio je 19,6 posto za žene i 17 posto za muškarce.
U dobnoj skupini od 25 do 29 godina, zaposlenost je dosegla 62 posto za žene i 71,9 posto za muškarce.
Podaci pokazuju da žene češće sudjeluju u formalnom obrazovanju od muškaraca. Međutim, kada se ne obrazuju, manja je vjerojatnost da će biti zaposlene ili tražiti posao, što se odražava u nižim stopama zaposlenosti i višim stopama neaktivnosti u usporedbi s muškarcima.
