Broj prijavljenih sumnjivih transakcija u BiH lani je uduplan, kriminalne grupe razvijaju nove načine pranja novca, a da pojedini građani olako nasjedaju na prevare, svjedoči i podatak da je jedno lice na ime obećanog nasljeđa u inostranstvu uplatilo više od 220.000 maraka.
Navedeno je to u izvještaju Financijsko-obavještajnog odjela Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u kojem su sumirani rezultati za 2022. godinu. Prema tom dokumentu, uočen je rast broja prijavljenih sumnjivih transakcija sa 1.048 u 2021. godini na 1.504 transakcije u 2022.
Kada je riječ o vrijednosti prijavljenih sumnjivih transakcija, one su uduplane, odnosno 2021. godine iznosile su 129,55 miliona KM, dok je prošle godine taj broj dostigao vrtoglavih 260,60 milijuna maraka.
Sa adrese Financijsko-obavještajnog odjela tužiteljstvima je lani dostavljeno 15 izvještaja kojima je obuhvaćeno 85 lica za koje postoji sumnja da su počinili krivično djelo pranja novca.
Godinu ranije tužiteljstvima je dostavljeno 16 izvještaja, ali je u njima obuhvaćeno manje lica, odnosno 25 fizičkih i osam pravnih lica.
U izvještajima koji su proslijeđeni tužiteljstvima sumirano je da postoji sumnja da su lani počinjena krivična dijela pranja novca u vrijednosti od 35,19 milijuna maraka, dok je 2021. godine ta vrijednost bila trostruko manja, odnosno 10,99 milijuna KM. Također, izdata su 23 naloga bankama za praćenje poslova 14 fizičkih i četiri pravna lica.
U dokumentu su navedene i tipologije, odnosno metode, tehnike i trendovi sa obilježjima pranja novca. Jedan od primjera je da grupe za organizovani kriminal iz Europske unije i BiH registruju na domaćem tržištu predstavništva poduzeća koja posluju u zemljama EU.
“Na osnovu predstavništava kriminalne grupe otvaraju račune u domaćim bankama koje koriste samo za primanje novca sa računa poduzeća iz zemalja članica EU. Time nastoje prikriti porijeklo novca koji je stečen raznim kriminalnim radnjama”, navedeno je u izvještaju, navodi “Glas Srpske”.
Takođe, utvrđeno je i da pojedina odgovorna lica u tijelima lokalne samouprave koriste službeni položaj na štetu državne imovine i jedinice lokalne samouprave. Tako je u jednom slučaju utvrđeno da je odgovorno lice u organu lokalne samouprave primilo novac od kupca zemljišta u javnoj svojini. Za tu uslugu dobijeni novac to lice uložilo je u kupovinu nekretnine izvan BiH.
“Zabilježeni su i slučajevi da domaća fizička lica, takozvane novčane mule, na svoje račune primaju novac iz inostranstva koji potiče od prevara. Primljeni novac fizička lica isplaćuju u gotovini i predaju organizatoru udruženja formiranog radi počinjenja navedenih radnji pranja novca”, stoji u dokumentu.
Također, utvrđeno je i da lica iz BiH, kao žrtve prevare sa navodnim nasljeđem ostvarenim u inostranstvu, vrše uplate znatnih suma u korist računa fizičkih i pravnih lica u inostranstvu po osnovu navodnih troškova i poreza za nasljedstvo.
“Jedno lice je izvršilo uplate u iznosu većem od 220.000 maraka prije nego što je shvatilo da je žrtva prevare. Taj novac sa računa u inostranstvu odmah se isplaćuje u gotovini, a većina onih kojima je novac uplaćen je nedostupna”, navedeno je u dokumentu.
Zastupljene su i pojave koje ukazuju na razne vrste prevara, od krađe identiteta, lažiranja dokumenata, do zlouporabe ovlasti, prevara u poslovanju, nedozvoljene trgovine, uključujući i računarske prevare na štetu pravnih lica iz BiH.
Ekonomisti navode da će broj prijavljenih sumnjivih transakcija sigurno rasti po uzoru na pojedine zemlje Europe.
“Potrebno je razmišljati kako ćemo uspostaviti sustav, ako smo u 2022. godini imali 1.500 prijava, kako ćemo raditi kada bude 3.000 ili 6.000, pa i više prijava tih sumnjivih transakcija. Onda ćemo morati imati zaposlene na desetine tisuća ljudi koji se bave istraživanjem tih transakcija”, rekao je ekonomista Saša Stevanović i dodao da će oni koji peru ogromne pare uvijek pronalaziti metode i načine da novac zarađen mimo zakona ubace u legalne tijekove.
