Još prije tri mjeseca Harvard International Review objavio je ekstenzivnu analizu “Nepripremljeni svijet: Kina, međunarodna pozornica, i budućnost AI-a” u kojoj upozoravaju kako utrka u razvoju umjetne inteligencije otvara pitanje kako će ju koristiti autoritarni režimi, a posebice Kina.
Analitičare nije toliko impresioniralo odnosno zabrinulo to što se i Vladimir Putin duboko naklonio revoluciji AI-a riječima “tko god postane lider u ovoj sferi postat će vladar svijeta” jer je objektivno Rusija daleko od dosega niza kineskih kompanija za koje je trenutačno nejasno jesu li možda naprednije nego zapadne.
Nitko pri tome ne zna što bi moglo značiti značajno kašnjenje u razvoju AI-a. Pojavljuju se različite informacije o tome koliko su napredni kineski ‘jezični modeli‘, a sve ih je više koje ukazuju na to da su prema više kriterija uspješniji nego trenutačno najnaprednije zapadno rješenje (GPT-4).
Na društvenim mrežama mogu se pronaći informacije prema kojima je kineski ChatGLM nadmašio GPT-4. Iako eksperti navode kako ovu informaciju treba dodatno provjeriti, očigledno je kako vjeruju da ima znanstvenu težinu. Reakcije na kineske uspjehe u razvoju umjetne inteligencije sežu od nepatvorenog oduševljenja znanstvenim postignućima do duboke političke zabrinutosti.
Pojedini znanstvenici čak tvrde kako su ljubomorni na kineske zbog njihovih uspjeha i organiziranosti. Zanimljivo je i njihovo upozorenje kako se u kineskom slučaju ne radi o otvorenim (open-source 7B/13B modelima) nego moćnim zatvorenim verzijama 130B modela. Ako su točne teze Harvard International Reviewa, kao i Putinovo proročanstvo o vladanju svijetom uz pomoć AI-a, onda su tablice s testiranjima ‘jezičnih modela‘ tj. pojedinih rješenja umjetne inteligencije, a koje nam otkrivaju da vrh drži kineski ChatGLM2, vrlo intrigantne tj. zabrinjavajuće za Zapad.
Znači li to da je lista prestiža u rješenjima umjetne inteligencije zapravo svojevrsna lista odnosa snaga u budućem međunarodnom poretku?
Evo što je još prije nekoliko mjeseci pisao Harvard International Review, i to u trenucima dok je ChatGPT bio nadmoćan kineskim rješenjima:
“Kineski razvoj umjetne inteligencije jako je zabrinjavajući za SAD; neki u Sjedinjenim Državama vide natjecanje zemalja kao natjecanje između demokracije i autoritarizma – osjećaj koji jako podsjeća na Hladni rat – u kojem bi kineska dominacija mogla predstavljati izazov američkoj prominenciji na svjetskoj pozornici, pa čak i liberalnom međunarodnom poretku s pripadajućim pravima i prioritetima. Umjetna inteligencija može uvelike ojačati ekonomsku i vojnu moć, a time i politički uspon; Očekuje se da će umjetna inteligencija globalnom gospodarstvu doprinijeti sa 17,5 trilijuna američkih dolara do 2030. Stoga bi vojni napredak potaknut umjetnom inteligencijom bio neprocjenjiv u nadmašivanju rivala.”
Obratite pažnju da su Kinezi trenirajući ‘jezične modele‘ na kineskom jeziku navodno pretekli kompanije iz Sjedinjenih Država, a trening na kineskom daje njihovom uspjehu dozu mističnosti. Može se pretpostaviti da u Sjedinjenim Državama ovih dana nakon višedesetljetne tehnološke dominacije vlada nešto što bismo mogli nazvati iznenadnom tehnološkom panikom; Kinezima tradicionalno prijete raznoraznim sankcijama, a radi se o potencijalno daleko većem tržištu na kojem je već sada ima razvijeno (!) vrlo konkurentno AI rješenje.
Simbolično rečeno: u američkim sigurnosnim institucijama pale se crvene žaruljice, pogotovo jer se do prije samo nekoliko mjeseci predviđalo kako će liderstvo Amerike u AI-u još dugo ostati neupitno. Bilo je to veliko podcjenjivanje kineskih organizacijskih sposobnosti, investicijskih kapaciteta, jasnog fokusa i činjenice da njihovi studenti dominiraju na listama međunarodnih natjecanja. Hoće li umjetna inteligencija autoritarne Kine biti ta koja će pisati povijest svijeta 2023. – 2050.?
„Elementi kineske autoritarne države čine umjetnu inteligenciju osjetljivijom na korištenje koje Zapad smatra ozbiljnim kršenjem međunarodnog prava. Na primjer, ograničena zaštita podataka u Kini dopušta pristup velikoj količini podataka. Prikupljanje podataka potaknuto umjetnom inteligencijom moglo bi uvelike doprinijeti kineskom sustavu društvenog kreditiranja koji je u povoju, koji je objavljen u studenom 2022. kao nacrt zakona, ali u velikoj mjeri i dalje stagnira. Mnogi tvrde da je sustav u suprotnosti s običajnim međunarodnim pravom, a Zapad ga smatra teškim kršenjem ljudskih prava i masovnim gubitkom privatnosti, slobode i pravde, iako Kina to niječe. Osim toga, korištenje umjetne inteligencije za daljnje povećanje nadzora interneta i javnih područja dalo bi kineskoj vladi značajan uvid u pojedinačne obrasce i informacije, pospješujući cenzuru, prikupljanje podataka i kontrolu“, upozoravao je Harvard International Review uz poprilično dramatično upozorenje:
„Također postoji mogućnost da će Kina monopolizirati razvoj umjetne inteligencije u poduzeću u državnom vlasništvu (SOE), što bi ga u potpunosti stavilo pod kontrolu kineske vlade. Državna poduzeća, koja čine najmanje 23 posto kineskog BDP-a, igraju ključnu ulogu i u kineskom gospodarstvu i u sposobnosti vlade da zadrži vlast nad zemljom.“
Ne treba niti u jednom trenutku zaboraviti kako se ovakve ili slične opasnosti u korištenju umjetne inteligencije mogu razviti i na Zapadu.
Zasebna je priča umjetna inteligencija i njezino korištenje u ratu. Tu tema tek postaje zastrašujuća. Koliko uopće znači to što je 60 država (uključujući Kinu i SAD) već potpisalo izjavu o odgovornom korištenju „vojne umjetne inteligencije“.
To je izjava koja nema zakonsku težinu niti težinu međunarodnog ugovora te tek pokušava adresirati vjerojatno jedno od najozbiljnijih pitanja za budućnost čovječanstva.
