Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić upozorio je da bi najavljena blokada graničnih prijelaza u idućem tjednu mogla izazvati ozbiljne posljedice za domaće gospodarstvo i izvoz.
Egrlić je na sastanku s poslodavcima poručio da Komora podržava zahtjeve domaćih prijevoznika, ali ne i radikalne mjere koje ugrožavaju protok robe. Naveo je da su pojedine kompanije iz EU već izrazile zabrinutost zbog potencijalnih blokada pitajući se je li BiH pouzdana destinacija za dobavljače, piše Večernji list.
Izvoz u EU
Egrlić je istaknuo da je jedan od ključnih zahtjeva prijevoznika izmjena režima boravka vozača u EU, koji je trenutačno ograničen na 90 dana u razdoblju od 180 dana, priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Prema njegovim riječima, čak 73% ukupnog izvoza BiH ide na tržište EU, uključujući robu koja se izravno ugrađuje u proizvodne procese u zapadnoeuropskoj industriji. Kada je riječ o kvotama koje je Srbija uvela na uvoz čelika, Egrlić smatra da se taj problem može riješiti bilateralno, diplomatskim putem. On je podsjetio da je Srbija jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH, uz godišnji izvoz vrijedan oko 1,7 milijardi KM, ali i tržište s kojim zemlja ima kontinuiran trgovinski deficit. Da će blokada dovesti do ozbiljnih posljedica za opskrbu Bosne i Hercegovine, svjesni su i organizatori, ali, jednostavno, dovedeni su u bezizlaznu situaciju i nemaju drugog izbora.
Iz zemalja EU-a prisilno je vraćeno 100 profesionalnih vozača iz BiH, kažu iz Konzorcija Logistika BiH i dodaju kako apeliraju na nadležne u BiH da bez odgađanja usuglase operativnu poziciju s Europskom komisijom jer će u suprotnom ubrzo biti evidentirani i novi slični slučajevi. Iz Konzorcija su naveli da nadležne institucije BiH nisu uputile nijednu službenu reakciju prema Europskoj komisiji ni Transportnoj zajednici, dok su nadležne institucije Njemačke, Austrije, Poljske i drugih zemalja potvrdile da su samo u srijedu obradile dodatnih 100 slučajeva prisilnog povratka (deportacija).
Iz Konzorcija su objasnili da prisilan povratak znači da je pojedinac, zbog procijenjenog rizika ili formalnog tumačenja boravka, proglašen osobom koja se nezakonito nalazi na teritoriju određene zemlje te se, bez obzira na radni status, ugovor o radu i dokumentaciju, prisilno vraća u matičnu zemlju.
Kršenje prava na rad
Oni smatraju da ovakva praksa predstavlja izravno kršenje osnovnog prava na rad s obzirom na to da profesionalni vozači imaju uredne i važeće ugovore o radu, posjeduju svu zakonom propisanu dokumentaciju, obavljaju isključivo profesionalni rad u međunarodnom cestovnom prijevozu i ne predstavljaju sigurnosni, migracijski ni socijalni rizik. Konzorcij Logistika postavlja pitanje institucijama BiH jesu li u funkciji gašenja cestovnog prijevoza i prijevozničkih kompanija u BiH.
– Ili ste svjesno ili nesvjesno dio agende evakuacije radne snage, ne kroz migracije, već kroz progon uredno zaposlenih ljudi koji rade u skladu sa zakonima i međunarodnim sporazumima? Fakti su neumoljivi i odnose se samo na posljednjih 365 dana – 100 nasilno protjeranih profesionalnih vozača, 47 izgubljenih radnih mjesta, više od 100 dana provedenih u pritvorima i zatvorima u državama EU – kažu iz Konzorcija. Iz Konzorcija pozivaju nadležne u BiH da bez odgađanja usuglase službenu i operativnu poziciju s Europskom komisijom jer je potpuno izvjesno da će, ako ništa ne bude poduzeto, u vrlo kratkom roku biti evidentirano novih 100 prisilno vraćenih vozača iz BiH, isključivo zato što su zaposleni i profesionalno obavljaju svoj posao. – Šutnja i nečinjenje institucija u ovom trenutku znače prešutno prihvaćanje prakse koja vodi sustavnom izbacivanju radne snage, urušavanju prijevozničkog sektora i izravnom ugrožavanju lanaca opskrbe BiH i regije – ističu iz Konzorcija.
Osim toga, za ponedjeljak, 26. siječnja, najavljen je regionalni prosvjed prijevozničkog sektora na teretnim graničnim prijelazima EU zbog nagomilanih problema u vezi s boravkom vozača. Konzorcij je pozvao Ministarstvo prometa i veza BiH da se službeno i na najvišoj razini obrati Europskoj komisiji sa zahtjevom za pisano, jedinstveno i obvezujuće tumačenje, da iskoristi sve mehanizme koji stoje na raspolaganju BiH kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te druge međunarodne sporazume, kao i politički dijalog.
