Stope nataliteta naglo su pale u nekim od najbogatijih država svijeta i vjerojatno će ostati niske jer ekonomske brige tjeraju ljude da važu troškove rađanja djece
Navodi se to u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Mnogi u zemljama članicama OECD-a sada biraju hoće li imati djecu kasnije u životu ili ih uopće neće imati, navodi se u dokumentu objavljenom u četvrtak.
“I mladići i djevojke sve više pronalaze smisao života izvan roditeljstva”, dodaje se.
Ukupna stopa plodnosti u zemljama OECD-a u prosjeku je pala na 1,5 djece po ženi u 2022. s 3,3 iz 1960., navodi se u izvješću, koristeći jedinicu koja mjeri prosječan broj djece rođene po ženi tijekom života.
“Iako zemlje provode niz politika za potporu obiteljima, ekonomski trošak i dugoročna financijska neizvjesnost i dalje značajno utječu na odluku ljudi da postanu roditelji”, rekao je Stefano Scarpetta, direktor OECD-ovog odjela za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja.
Najniže stope plodnosti izmjerene su u Koreji, s 0,7 djeteta po ženi, a zatim u Italiji i Španjolskoj, gdje stopa iznosi 1,2. Najviše stope izmjerene su u Izraelu s 2,9 djece po ženi, a slijede ga Meksiko i Francuska s 1,8.
Prosječna dob žena koje rađaju porasla je s 28,6 u 2000. na 30,9 u 2022. u velikim industrijaliziranim gospodarstvima.
Uspoređujući žene rođene 1935. i 1975., u Estoniji, Italiji, Japanu, Litvi, Poljskoj, Portugalu i Španjolskoj udvostručio se postotak onih bez djeteta, pokazuju podaci OECD-a.
“Broj ljudi bez djece raste gotovo posvuda”, rekao je Tomas Sobotka, istraživač na Bečkom institutu za demografiju.
Pritisak da budu dobri roditelji, što podrazumijeva posvećivanje vremena odgoju djece, također je naveo mlade ljude da odgađaju ili izbjegavaju stvaranje obitelji, navodi organizacija sa sjedištem u Parizu.
“Kvalitativni dokazi iz Europe otkrivaju da je jedan od razloga zašto neke žene u ranim tridesetima odluče odgoditi rađanje djece taj što ne vjeruju da mogu biti idealne majke”, dodaje se.
