Pojedini gradovi u Bosni i Hercegovini se redovno ističu kao najzagađeniji, jer su vrijednosti sumpor-dioksida i prašine visoko iznad dopuštenih tokom zime. Mnogi kancerogeni polutanti se i ne mjere u kontinuitetu. Što udišu građani i koje su posljedice? Zašto je tema zagađenja u fokusu javnosti samo zimi?

Građani u Sarajevu, Visokom, Kaknju i Zenici i ove zime svjedočili su koncentraciji sumpordioksida i prašine, koje su bile visoko iznad dozvoljenih.

Centar za okoliš, vrši monitoring zraka na području Zeničko-dobojske županije. Prema njihovom mjerenju zrak u Zenici je bolji nego ranije, jer je stara toplana, zatvorena. Ipak koncentracije su tijekom zime bile iznad dopuštenih u Zenici, Visokom i Kaknju.

“U pojedinim dijelovima županije granične vrijednosti su prekoračene, kad je u pitanju sumpor-dioksid od dva do 30 puta, i veći broj prekoračenja kad je u pitanju prašina, to je od dva do pet puta veći broj prekoračenja”, ističe Halim Prcanović iz Instituta “Kemal Kapetanović” u Zenici.

Prekoračenje dozvoljenih sumpor-dioksida, umjesto tri dana u tijeku godine, trajalo je od šest do 87 dana. O drugim polutantima koji mogu biti kancerogeni, nema konstantnih mjerenja.

“Informacija o koncentraciji benzena i organskih polutanata, to se još uvijek ne mjeri i jedini podatak koji imamo je iz proljeća, proljeća 2022. kada je to mjereno tijekom mjesec dana i kad su mjerni instrumenti pokazali katastrofalno visoke vrijednosti”, navodi Samir Lemeš iz Eko Foruma 

A prašina teških, metala je, ističu stručnjaci, ono što je veoma opasno, pogotovo čestice pm10 ispod 2,5 mikrona.

“Za ovu prašinu ispod 2,5 mikrona organizam nema nikakve zaštite, sve to prolazi pluća, razara plućno tkivo, smanjuje kapacitet, a ona prašna ispod jedan mikron kroz alveole prolazi direktno u krv i naravno kola kroz organizam i gomila se na različitim mjestima”, ističe Halim Prcanović.

Human Rights Watch procjenjuju da svake godine u BiH više od tri tisuće ljudi prerano umre upravo od zagađenja zraka. Tisuće drugih, žive s posljedicama.

“Za primijetiti je značajan porast respiratornih oboljenja prije svega kroničnog opstruktivnog bronhitisa, koji je izravna posljedica nečistog zraka, astma je manje u tome zahvaćena”, navodi Besim Prnjavorac, pulmolog u Opštoj bolnici Tešanj.

Iako su posljedice vidne i nesagledive za čovjeka i prirodu, nadležni se uglavnom bave posljedicama, i o njima govore zimi kada je zagađenje očigledno. U svom članku, Human Rights Watch zaključuje “Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočiti s još jednim zimskim udisanjem smrtonosnog zraka, kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljivu energiju”.

Pojedini gradovi u Bosni i Hercegovini se redovno ističu kao najzagađeniji, jer su vrijednosti sumpor-dioksida i prašine visoko iznad dopuštenih tokom zime. Mnogi kancerogeni polutanti se i ne mjere u kontinuitetu. Što udišu građani i koje su posljedice? Zašto je tema zagađenja u fokusu javnosti samo zimi?

Građani u Sarajevu, Visokom, Kaknju i Zenici i ove zime svjedočili su koncentraciji sumpordioksida i prašine, koje su bile visoko iznad dozvoljenih.

Centar za okoliš, vrši monitoring zraka na području Zeničko-dobojske županije. Prema njihovom mjerenju zrak u Zenici je bolji nego ranije, jer je stara toplana, zatvorena. Ipak koncentracije su tijekom zime bile iznad dopuštenih u Zenici, Visokom i Kaknju.

“U pojedinim dijelovima županije granične vrijednosti su prekoračene, kad je u pitanju sumpor-dioksid od dva do 30 puta, i veći broj prekoračenja kad je u pitanju prašina, to je od dva do pet puta veći broj prekoračenja”, ističe Halim Prcanović iz Instituta “Kemal Kapetanović” u Zenici.

Prekoračenje dozvoljenih sumpor-dioksida, umjesto tri dana u tijeku godine, trajalo je od šest do 87 dana. O drugim polutantima koji mogu biti kancerogeni, nema konstantnih mjerenja.

“Informacija o koncentraciji benzena i organskih polutanata, to se još uvijek ne mjeri i jedini podatak koji imamo je iz proljeća, proljeća 2022. kada je to mjereno tijekom mjesec dana i kad su mjerni instrumenti pokazali katastrofalno visoke vrijednosti”, navodi Samir Lemeš iz Eko Foruma 

A prašina teških, metala je, ističu stručnjaci, ono što je veoma opasno, pogotovo čestice pm10 ispod 2,5 mikrona.

“Za ovu prašinu ispod 2,5 mikrona organizam nema nikakve zaštite, sve to prolazi pluća, razara plućno tkivo, smanjuje kapacitet, a ona prašna ispod jedan mikron kroz alveole prolazi direktno u krv i naravno kola kroz organizam i gomila se na različitim mjestima”, ističe Halim Prcanović.

Human Rights Watch procjenjuju da svake godine u BiH više od tri tisuće ljudi prerano umre upravo od zagađenja zraka. Tisuće drugih, žive s posljedicama.

“Za primijetiti je značajan porast respiratornih oboljenja prije svega kroničnog opstruktivnog bronhitisa, koji je izravna posljedica nečistog zraka, astma je manje u tome zahvaćena”, navodi Besim Prnjavorac, pulmolog u Opštoj bolnici Tešanj.

Iako su posljedice vidne i nesagledive za čovjeka i prirodu, nadležni se uglavnom bave posljedicama, i o njima govore zimi kada je zagađenje očigledno. U svom članku, Human Rights Watch zaključuje “Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočiti s još jednim zimskim udisanjem smrtonosnog zraka, kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljivu energiju”.