U Bosni i Hercegovini prijavljeni su problemi u opskrbi određenim lijekovima koji se koriste u liječenju malignih bolesti i anemije. Među njima je i Recormon, čija bi nestašica, prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (ALMBH), mogla trajati do 2028. godine.
Ravnateljica Agencije, Nataša Grubiša, u intervjuu za “Dnevni avaz” objašnjava da je, kada je riječ o lijeku Eligard, koji se koristi u liječenju raka prostate, tijekom ove godine registrirano nekoliko uvoza različitih pakiranja. Zabilježena su tri uvoza za jačinu od 7,5 mg, jedan za 45 mg, te dva uvoza za 22,5 mg. Grubiša ističe da postoji lijek drugog proizvođača s istom aktivnom tvari i indikacijom.
Liječenje anemije
Najdulje najavljivana nestašica odnosi se na Recormon (epoetin beta), lijek za liječenje anemije, za koji je nestašica prijavljena do 2028. Međutim, pacijentima su dostupni lijekovi iz iste farmakološke podskupine, epoetin alfa i darbepoetin alfa, koji imaju isto indikacijsko područje, uključujući liječenje anemije povezane s bubrežnom insuficijencijom i anemije kod onkoloških pacijenata koji se podvrgavaju kemoterapiji – rekao je Grubiša.
Problemi su prijavljeni i za Carboplasin, citostatik koji se koristi u liječenju malignih bolesti.
Grubiša kaže da su oba pakiranja, od 150 mg/15 ml i 50 mg/5 ml, uvezena te da su krajem listopada dobili pozitivne rezultate o kontroli serije, što znači da mogu biti dostupna pacijentima. Zabilježen je i uvoz lijekova drugih proizvođača s istom aktivnom tvari, dodaje.
Prodaja lijeka Eprex (epoetin alfa), koji se koristi za liječenje anemije, obustavljena je iz komercijalnih razloga. Pripada istoj farmakološkoj podskupini kao i Recormon – istaknula je.
Informacijski sustav
Naglašava da Agencija od 2018. godine ima informacijski sustav u kojem su javno dostupne nestašice koje prijavljuju proizvođači. Međutim, dio informacija o nedostupnosti lijekova dobivaju i od pacijenata i zdravstvenih ustanova, nakon čega kontaktiraju proizvođače kako bi provjerili dostupnost.
Ističe da su nabava i opskrba lijekovima odgovornost ljekarni i bolnica, kao i da dostupnost ovisi o tome koji lijek naručitelj odluči nabaviti i može li se osigurati njegova kontinuirana isporuka.
Dostupnost pacijentima
Grubiša pojašnjava da važeća dozvola za stavljanje lijeka u promet ne znači nužno da je dostupan pacijentima. Proizvođači su dužni prijaviti prekide u opskrbi, navesti svoje razloge i, u slučaju privremenih nestašica, očekivani datum ponovne dostupnosti.
Trajni prekidi uglavnom su rezultat komercijalnih razloga, dok su privremene nestašice uzrokovane problemima u proizvodnji, nedostatkom sirovina i materijala za pakiranje te poremećajima u globalnim lancima opskrbe – navela je.