Nekoliko sati nakon što su jučer s HDZ-ovim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom održali prvi sastanak o svojoj (vanjsko)političkoj inicijativi koja se, blago rečeno, nimalo ne sviđa šefu Vlade i HDZ-a Andreju Plenkoviću, Domovinski pokret odlučio je otkazati konferenciju za novinare te svoj prijedlog Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH medijima poslati u formi priopćenja.
Poručili su i kako će se u predstojećim danima nastaviti razgovori između DP-a i HDZ-a “radi usuglašavanja konačnih stajališta”.
Iz jučer dostavljenih nam dokumenata jasno je kako je Domovinski pokret u proteklih petnaestak dana odustao od oživljavanja Herceg-Bosne; umjesto traženja teritorijalnog preustroja susjedne zemlje i uspostave trećeg entiteta – svojevrsnog pandana Republici Srpskoj – HDZ-ovi mlađi koalicijski partneri svojom rezolucijom traže (samo) uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice.
-Federacija BiH ostaje jedinstven teritorijalni i administrativni prostor. Podjela je isključivo funkcionalna i izborno-tehnička, osmišljena s jednim jedinim ciljem: osigurati da hrvatski član Predsjedništva BiH ima demokratski legitimitet naroda kojeg predstavlja. Neteritorijalna hrvatska izborna jedinica je duboko europski, racionalan i kompromisan model. On istodobno brani ustavni princip konstitutivnosti naroda i poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Svako odbijanje ovog prijedloga od strane dijelova „političkog Sarajeva” razotkrilo bi njihovu stvarnu namjeru – a to nije obrana cjelovite BiH, već ustrajanje na pseudograđanskom konceptu s ciljem ukidanja Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda – poručuju iz Domovinskog pokreta.
Uspostavom posebne izborne jedinice riješilo bi se “hrvatsko pitanje” u susjednoj zemlji na, kako u DP-u smatraju, ustavan i politički razuman način.
-Model neteritorijalne hrvatske izborne jedinice koja obuhvaća cijeli teritorij Federacije BiH nudi odgovore na dva ključna politička izazova: postiže apsolutni unutarhrvatski konsenzus i eliminira bošnjačke strahove od novih teritorijalnih podjela. Dosadašnji prijedlozi koji su se oslanjali na geografsko definiranje izbornih područja (kroz kombinacije pojedinih kantona ili općina) neizbježno su stvarali opasnost od podjele unutar samog hrvatskog naroda. Hrvati koji žive u sredinama gdje su manjina (npr. u dijelovima središnje Bosne, Sarajevu, Tuzli ili Zenici) opravdano su strahovali da će ostati izvan takvih “teritorijalnih” rješenja i da će njihov glas postati nebitan.
Hrvatska izborna jedinica koja pokriva cijelu Federaciju BiH rješava ovaj problem u potpunosti. Vrijednost glasa Hrvata u Žepču, Sarajevu, Bugojnu ili Orašju postaje matematički potpuno jednaka vrijednosti glasa Hrvata u Mostaru ili Širokom Brijegu. Svi Hrvati u Federaciji, bez obzira na geografsku lokaciju, postaju dio istog izbornog bazena. Time se postiže traženi unutarhrvatski konsenzus, jer model ne napušta niti jednog hrvatskog čovjeka u BiH, čuvajući demografsku i političku supstancu naroda u cjelini. Glavni argument bošnjačke politike protiv rješenja hrvatskog pitanja bio je strah od tzv. “trećeg entiteta” i tvrdnja da Hrvati žele crtati nove granice i dodatno podijeliti državu.
Ovaj model taj argument u potpunosti izbija iz ruku: ne šalje poruku o novim podjelama, jer ne dira u administrativne granice Federacije BiH. Nema novih općina, nema novih kantona, nema novih policijskih ili poreznih uprava – stoji u izvatku iz elaborata “Ustavnopravna podloga rješenja hrvatskog pitanja i uspostava hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH” koji su nam poslali uz tekst Rezolucije.
Sama Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH – za koju DP-ovci žele da postane službeni dokument Hrvatskog sabora – ima osam točaka i donosi nekoliko zanimljivih, ali i kontroverznih ideja.
DP traži korištenje prava veta kao poluge kojom bi se susjedna država prisilila na reformu izbornog sustava, ali i kažnjavanje političara i javnih dužnosnika susjedne države!
-Hrvatski sabor poziva Vladu RH na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se potaknule korisne i spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Hrvatski sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te pritom najoštrije osuđuje sve pozive na izborni inženjering, osobito u smislu organiziranoga preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda i drugim tijelima.
Hrvatski sabor poziva Vladu RH da takve manipulacije nedvosmisleno osudi u okviru institucija Europske unije i međunarodnih organizacija te da, sukladno nacionalnom zakonodavstvu (slijedeći diplomatsku praksu persona non grata), sankcionira političke i javne dužnosnike iz Bosne i Hercegovine koji potiču izborne inženjeringe na štetu Hrvata u Bosni i Hercegovini – piše u točkama 5. i 6. DP-ove rezolucije.
U idućoj točki DP predlaže da se provede revizija stjecanja hrvatskog državljanstva za sve koji “narušavaju politički položaj hrvatskog naroda”!
-Hrvatski sabor poziva Vladu RH da, uz puno poštovanje važećega pravnog okvira i međunarodnih obveza, provede sveobuhvatnu reviziju zakonitosti postupaka stjecanja hrvatskoga državljanstva u slučajevima u kojima postoje osnovane sumnje na nepravilnosti, a odnose se na osobe s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, uključujući i slučajeve pojedinaca koji sustavno potiču na izborni inženjering, preglasavanje i narušavanje političkoga položaja hrvatskoga naroda, te da poništi nezakonito stečeni status hrvatskoga državljanstva u slučajevima zlouporabe zakonskih osnova – piše, između ostaloga, u DP-ovu prijedlogu Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH.
