Vlasti Bosne i Hercegovine ne ispunjavaju ni minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulažu značajne napore u tom smjeru. Navodi se to u najnovijem izvješću State Departmenta o borbi protiv trgovine ljudima objavljenom sinoć.
Naglašava se da su vlasti u Bosni i Hercegovini pokazale ukupno povećan napor u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, ali je BiH i dalje ostala na tzv. Tier 2 listama. Inače, na spomenutoj Tier 2 listi State Departmenta nalaze se zemlje koje ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulažu značajne napore da to postignu.
State Department navodi da su ti napori uključivali istrage velikog broja slučajeva trgovine ljudima na državnoj razini, u Federaciji BiH (Federacija), entitetu Republika Srpska (RS) i Brčko Distriktu (BD), kao i imenovanje tužitelja specijaliziranog za trgovinu ljudima u Državnom tužiteljstvu.
Naglašava se da su vlasti značajno povećale financiranje skloništa kojima upravljaju nevladine organizacije te usvojile smjernice za provedbu postupaka usmjerenih na žrtve, kao i smjernice za dodjelu odštete žrtvama trgovine ljudima u kaznenim postupcima.
„U 2024. godini Državno odvjetništvo istražilo je jedan slučaj trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i jedan slučaj trgovine ljudima u svrhu prisilnog rada. U 2023. godini nije bilo istrage. Ovo tužiteljstvo procesuiralo je dva optuženika za trgovinu ljudima u svrhu prisilnog rada, u usporedbi s četiri optuženika u 2023. godini. Državni sud osudio je dva trgovca ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, u usporedbi s presudama protiv šest trgovaca ljudima u 2023. godini“, navodi se u izvješću.
Savezne pravosudne vlasti, navodi se, istraživale su 17 osumnjičenika u 12 slučajeva, u usporedbi s osam osumnjičenika u šest slučajeva u 2023. godini. Šest optuženika procesuirano je u Federaciji BiH (tri za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i tri za trgovinu ljudima u svrhu prisilnog rada), u usporedbi s nijednim kaznenim progonom u 2023. godini.
Sudovi u Federaciji BiH osudili su 13 trgovaca ljudima (četiri za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i devet za trgovinu ljudima u svrhu prisilnog rada), u usporedbi s 18 trgovaca ljudima u 2023. godini.
Suci u Federaciji BiH izrekli su kazne u rasponu od jedne godine do jedne godine i šest mjeseci zatvora za četiri trgovca ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, te kazne u rasponu od pet godina do deset godina zatvora za devet trgovaca ljudima u svrhu prisilnog rada.
Vlasti RS-a nisu pokrenule nikakve istrage, u usporedbi s tri osumnjičenika u dva slučaja u 2023. godini. Dodaju da su, primjerice, vlasti RS-a razvile posebne standardne operativne procedure (SOP) za identifikaciju, upućivanje i pomoć žrtvama unutar RS-a, a entitetska vlada je usvojila Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za razdoblje 2024.-2027. godine.
„Međutim, Vlada RS-a nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih područja. Sudovi u RS-u nisu osudili nijednu osobu osumnjičenu za trgovinu ljudima u posljednje tri godine, a policiji i dalje nedostaju kapaciteti, što je otežalo provođenje učinkovitih istraga. Vrhovni sud RS-a oslobodio je jednog osumnjičenog trgovca ljudima, navodeći moguće prisilno prosjačenje djece iz romske zajednice kao tradicionalne kulturne prakse i običaje“, navodi se u izvješću State Departmenta.
Iako se, kako se navodi, žrtve iz romske zajednice češće identificiraju, neke vlasti ipak nisu istražile slučajeve mogućeg prisilnog prosjačenja djece među pripadnicima romske zajednice.
Štoviše, opravdavali su ih kao tradicionalne kulturne prakse i običaje te vraćali djecu njihovim obiteljima, čak i kada su roditelji bili uključeni u njihovo iskorištavanje.
