Posljednje desetljeće obilježili su temperaturni rekordi, toplinski valovi i blage zime koje su više podsjećale na proljeće nego na božićno-novogodišnje razdoblje.
Međutim, prema najnovijoj zajedničkoj prognozi prof. dr. Aleksandra Valjarevića, redovitog profesora Geografskog fakulteta u Beogradu, i amaterskog meteorologa Ivana Ristića, nadolazeća zima bit će najhladnija i s najviše snijega u posljednjih desetak godina. Skoro kao nekad!
U njihovoj okvirnoj dugoročnoj vremenskoj prognozi od listopada ove do ožujka sljedeće godine, navode kako je krajem kolovoza i početkom rujna došlo do promjene cirkulacije na Zemlji, odnosno njezine oscilacije koja je glavni pokretač vremenskih i klimatskih promjena. Sve je počelo neuobičajenim poplavama u Sahari i prestankom stvaranja uragana na Atlantiku, iako ocean bilježi rekordne temperature otkad se provode moderna mjerenja.
Istovremeno, kako objašnjavaju, s meteoroloških karata nestao je islandski ciklon, koji je u suradnji s afričkim anticiklonom vladao 14 mjeseci, zbog čega je Balkan bio najtoplija regija na planeti. Ta promjena cirkulacije dovela je do prodora hladnog arktičkog zraka u središte Europe, a osim jakog zahlađenja i snijega u planinama, velike količine oborina uzrokovale su poplave na gotovo svim rijekama koje izvire u Karpatima i Alpama.
Prof. Valjarević i meteorolog Ristić u prognozi navode da će na vremenske prilike od listopada do kraja veljače utjecati sprega Azorskog i Sibirski anticiklona. Između njih će se otvoriti prostor za povremene prodore hladnog arktičkog zraka izravno sa Sjevernog pola, donoseći pad temperature i oborine, a kako vrijeme bude odmicalo, kišu će zamijeniti snijeg.
Prije zime Miholjsko ljeto i 25 stupnjeva
“Prema ECMWF srednjoročnom modelu, postoji jasna orijentacija grane polarnog vrtloga prema našem kontinentu, u sklopu kojeg će dolaziti do povremenih prodora hladnog arktičkog zraka. Početak listopada, uz izmjenu sunca i oblaka koji mogu donijeti kišu, bit će svježiji. Najviše temperature će biti između 17 i 22 stupnja. Prema kraju prve dekade doći će do postupne stabilizacije vremena i porasta zračnog tlaka, tako da ćemo ući u Miholjsko ljeto oko Miholja 12. listopada. Najviše temperature u tom razdoblju bit će oko 25 stupnjeva”, kaže Ivan Ristić.
U drugoj polovici listopada i prvoj polovici studenoga očekuje nas hladnije razdoblje. Jutarnje temperature će biti od pet do 10 stupnjeva, a dnevne maksimalne između 10 i 15 stupnjeva. U pojedinim danima bit će maglovito, osobito u kotlinama i riječnim dolinama, gdje se magla može zadržati veći dio prijepodneva. Očekuje se povremena kiša, a na planinama pokoja pahulja.
Nova godina napokon u bijelom
U drugoj polovici studenoga, s jačim prodorom hladnog arktičkog zraka, bit će puno oborina, uglavnom kiše, dok se na planinama očekuje snijeg. Krajem studenoga snijeg bi se mogao pojaviti i u nižim predjelima južno od Save i Dunava. Najniže temperature krajem studenoga bit će od -2 do pet stupnjeva, a maksimalne od tri do osam stupnjeva.
“U prosincu će vrijeme biti promjenjivo i sve će više nalikovati pravoj zimi. Početkom i sredinom mjeseca očekujemo dva kraća zatopljenja s maksimalnim temperaturama oko 10 stupnjeva, kao uvod u dolazak hladnog fronta koji će donijeti snijeg u većem dijelu zemlje i pad temperature na oko nula stupnjeva. Krajem prosinca doći će do stvaranja snježnog pokrivača, tako da postoji velika šansa da napokon, nakon tko zna koliko godina, dočekamo Novu godinu u pravom zimskom ambijentu sa snježnim pokrivačem”, kaže meteorolog Ristić.
U siječnju minus 10
Siječanj i veljača, prema trenutačnoj prognozi prof. dr. Valjarevića i Ristića, bit će pravi zimski mjeseci. Povremeno će padati snijeg, a najviša dnevna temperatura bit će od nula do pet stupnjeva, dok će minimalne temperature u nekim danima biti do -10 stupnjeva.
“Kraj zime i zatopljenje očekuju nas krajem veljače i početkom ožujka. Ova zima bi mogla biti najhladnija u posljednjih 10 godina. Ako se zadrži ovakva cirkulacija, velike su šanse da ćemo doživjeti povratak zime kakva je bila nekad, 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća”, tvrdi Ristić.
Sugovornici su pokušali objasniti koliko je ova prognoza relevantna i pouzdana.
“Nijedna metoda, pa ni moja, nije savršena. Ipak, ova metoda pokazala se učinkovitom kada sam radio dugoročne modele za prošle dvije sezone, jesen-zima i proljeće-ljeto 2021./2022. i 2022./2023. Ovo je najveći test za moju metodu, a zahvalan sam Ivanu Ristiću koji mi je pomogao unaprijediti je i učiniti preciznijom zahvaljujući njegovoj intuiciji i znanju. Vidio sam da se u posljednjih devet godina pojavila cirkulacija koju nisam ranije zamijetio na satelitskim snimkama. Riječ je o skandinavskoj cirkulaciji, a prodor arktičke cirkulacije (AO) dao mi je naslutiti da će ova zima biti hladnija nego prethodnih devet”, kaže prof. dr. Valjarević.
Kako se pripremiti za -10 stupnjeva
“Čim se pojavi jači mraz, počinju problemi. Stariji ljudi mogu osjećati pritisak u grudima, hladan zrak može uzrokovati nelagodu. Bit će nezgodno i svi moramo biti oprezni, osobito zato što smo zaboravili kako izgleda prava zima. Prošle zime samo je nekoliko dana bilo ispod nule, i to je već bilo nezgodno. Ako modeli budu točni, bit će teško. Srčani bolesnici mogu imati problema, ali svi moramo prilagoditi našu svakodnevicu ovoj promjeni. Kada temperatura padne na -10 ili niže, bez obzira na godine, boljet će vas sinusi. Rizici su veliki, treba se čuvati i odijevati adekvatno”, upozorava Ivan Ristić, a prenosi Kurir.
