Dječja hrana smije se prenijeti iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, ali količina i uvjeti ovise o sastavu proizvoda. Najvažnije ograničenje odnosi se na mlijeko u prahu za dojenčad, mliječne formule i dječju hranu koja sadrži mlijeko, meso ili druge sastojke životinjskog podrijetla. Takvih proizvoda dopušteno je unijeti najviše dva kilograma po osobi.
Redakciji portala GPMaljevac.COM posljednjih dana stiglo je nekoliko pitanja roditelja koji s djecom putuju iz BiH prema Hrvatskoj. Najčešće ih zanima smiju li ponijeti adaptirano mlijeko, dječje kašice i gotove obroke potrebne tijekom putovanja i boravka u Europskoj uniji.
Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije, pa se pri ulasku u Hrvatsku primjenjuju pravila EU-a o unosu hrane iz trećih zemalja. Iako je unos mlijeka, mesa i većine proizvoda koji ih sadrže u pravilu zabranjen, za hranu namijenjenu dojenčadi i maloj djeci postoji posebno izuzeće.
Prema Uredbi Komisije (EU) 2019/2122, putnici mogu u osobnoj prtljazi unijeti do dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, dječje hrane i posebne hrane potrebne iz zdravstvenih razloga. Ograničenje se odnosi na ukupnu količinu proizvoda iz ove kategorije po osobi, a ne na svaku vrstu hrane pojedinačno.
Proizvod ne smije zahtijevati čuvanje u hladnjaku prije otvaranja. Mora se nalaziti u originalnom, tvorničkom pakiranju namijenjenom prodaji krajnjem potrošaču, dok ambalaža mora biti neoštećena i neotvorena. Dopušteno je otvoreno pakiranje koje se u tom trenutku koristi za hranjenje djeteta tijekom putovanja.
To znači da se preko granice mogu prenijeti adaptirano mlijeko u prahu, mliječne formule, tvornički pakirane dječje kašice i posebna medicinska hrana, pod uvjetom da ukupna količina proizvoda koji podliježu ovom pravilu ne prelazi dva kilograma po osobi.
Kod dječjih kašica posebno je važno provjeriti deklaraciju. Voćne, povrtne i žitne kašice bez mlijeka, mesa i drugih sastojaka životinjskog podrijetla ne podliježu istom veterinarskom ograničenju od dva kilograma. Ipak, njihova količina mora biti razumna, namijenjena osobnim potrebama i bez obilježja komercijalnog uvoza.
Kašice koje sadrže mlijeko, sirutku, jogurt, meso ili druge proizvode životinjskog podrijetla ulaze u strože kontroliranu kategoriju. Zbog toga naziv proizvoda nije dovoljan za procjenu, nego je potrebno pročitati popis sastojaka na pakiranju.
Domaće pripremljena dječja hrana može biti problematična pri prelasku granice jer nema tvorničku deklaraciju iz koje se može utvrditi sastav, podrijetlo i način čuvanja. Posebno su rizični domaći mliječni obroci, kašice s mesom i hrana koja se mora držati na hladnom. Granične službe mogu odbiti njihov unos ako proizvod ne ispunjava propisane uvjete.
Pravila se odnose na hranu koju putnik nosi za osobne potrebe djeteta. Veći broj istih pakiranja ili količina koja upućuje na prodaju može se smatrati komercijalnim uvozom. U tom slučaju ne vrijede olakšice za putničku prtljagu, nego se primjenjuju redovni carinski i veterinarski postupci.
Ako količina prelazi dopuštena dva kilograma ili proizvod nije pravilno zapakiran, granični službenici mogu ga oduzeti i poslati na uništenje. Putnik može snositi i troškove zbrinjavanja nedopuštenih proizvoda, a skrivanje ili neprijavljivanje robe može dovesti do prekršajnog postupka i novčane kazne.
Roditelji koji nose dječju hranu trebaju je držati na dostupnom mjestu i, ako ih službenik pita, odmah pokazati proizvode. Račun nije izričito naveden kao obvezan uvjet za ovo izuzeće, ali ga je korisno sačuvati jer može pomoći pri dokazivanju vrste, vrijednosti i namjene proizvoda.
