Iako se građani Hercegovine godinama nose s visokim ljetnim temperaturama, meteorolog Nedim Sladić upozorava da problem tijekom trenutnog toplinskog vala nije samo vrućina, već izuzetno visoka temperatura rosišta, tj. velika količina vlage u zraku, što organizmu znatno otežava podnošenje visokih temperatura.
„O tome trubimo već tri do četiri dana. U ovom toplinskom valu problem nije visoka dnevna temperatura zraka na koju su se generacije Hercegovaca navikle, već je problem visoka temperatura rosišta, koja je primjerenija području Vijetnama, Indonezije i Tajlanda. Da, dobro ste pročitali ovaj dio i znam da je teško povjerovati“, napisao je Sladić.
Objašnjava da je temperatura rosišta vrijednost koju zrak treba postići hlađenjem pri konstantnom tlaku kako bi postao potpuno zasićen, a upravo taj parametar pokazuje koliko vlage zrak sadrži.
Prema njegovim riječima, temperatura rosišta važan je čimbenik u procesu hlađenja ljudskog tijela na otvorenom, jer određuje koliko brzo i učinkovito znoj može isparavati s kože.
„Ako je rosište nisko (ispod 15 °C), tada znoj lakše isparava i tijelo se može brže ohladiti. Drugim riječima, takva se toplina lakše podnosi“, rekao je.
S druge strane, dodaje da vrijednosti rosišta iznad 21 °C ne dopuštaju tijelu da se brzo ohladi, dodatno opterećuju tijelo, a zrak postaje težak i bogat vlagom, što znatno otežava podnošenje topline.
Sladić ističe da vrijednost temperature rosišta od 23,7 °C, koja je izmjerena u podne u Mostaru, nije uobičajena ni za kontinentalni dio Bosne i Hercegovine ni za Hercegovinu.
„Dakle, 38 °C pri uobičajenijih 10 do 20 posto relativne vlažnosti u zraku (suha toplina) nije isto što i 38 °C pri 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to je činjenica da dolazi do iscrpljenosti ljudskog tijela koje ustrajno pokušava izaći na kraj s hlađenjem koje ne može postići“, upozorio je Sladić.
