U opširnom intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt govorio je o izmjenama Izbornog zakona, europskom putu BiH te prijetnjama odcjepljena Republike Srpske.
Schmidt je kazao kako se nada da će domaće političke snage postići sporazum o tehničkim izmjenama Izbornoga zakona BiH, koje bi trebale osigurati veću transparentnost izbornog procesa, te da on neće morati koristiti bonske ovlasti.
– Inače sam pragmatična osoba, ali povjerenje u izbore postoji samo onda ako se osigura da nema prijevara. U tome dijelu moramo stvarno biti iskreni jedni prema drugima. Ovo pitanje nema nikakve veze s pitanjem diskriminacije pojedinih grupa ili naroda – kazao je visoki predstavnik.
Što se, pak, tiče izmjena u načinu biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu inzistiraju stranke s hrvatskim predznakom, od toga, po svemu sudeći, u 2024. godini neće biti ništa:
– To su složena ustavnopravna pitanja. To je nešto o čemu treba razgovarati, na čemu se treba raditi zajedno sa svim ostalim pitanjima. Sada ću spomenuti presudu Sejdić-Finci i ostalo. Ja imam razumijevanja za to da se ova pitanja spominju, ali kakav će biti odgovor na ta pitanja to je stvar pregovora koji se trebaju voditi u Bosni i Hercegovini. Mi smo prije skoro dvije godine bili u Neumu i tu smo daleko bili dospjeli. Međutim ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Dakle, tu se radi o tome tko će brojiti glasove na biračkim mjestima. Ostavili smo mogućnost elektroničke identifikacije birača s otiskom prsta. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnome redu kada je u pitanju integritet izbornoga procesa.
Kada je u pitanju europski put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uvjeta koje je Europska unije postavila, Schmidt je naveo kako je odgovornost isključivo na domaćim političarima.
– Mislim da tu ima dosta preduvjeta na kojima se već radi. Ali ono što je važno, te se stvari moraju okončati. Uvijek je bolje ako ih naprave političari, odnosno oni koji imaju odgovarajuće mandate – kazao je Schmidt.
Komentirajući prijetnje Milorada Dodika odcjepljenjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, Schmidt je poručio kako su one znak „duboke zbunjenosti“ i „bespomoćnosti“.
Dodao je kako nitko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske, jednako kao što se ne dovodi u pitanje egzistencija Federacije BiH ili Brčko Distrikta.
– Ovdje se treba koncentrirati na bitne stvari, a to znači i u Europskoj uniji kada je riječ o pristupnim pregovorima, osnova je Dayton. Danas možemo kritizirati koliko hoćemo, a ja nisam prvi koji bih želio da su neke stvari u Daytonskom mirovnom sporazumu drukčije i bolje napravljene. Ali to je to. Mislim da moramo slati pozitivne poruke odavde. Kada je prije 30 godina nastao Daytonski sporazum on je bio završetak rata, završetak ubijanja i nasilja. U tome kontekstu mogu reći da je to bio super uspješan model. Mi o mnogo pitanja raspravljamo, ali to je demokracija – ustvrdio je visoki predstavnik.
Na pitanje smatra li da bi na prostoru Jugoistočne Europe moglo doći do novih sukoba u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, Schmidt je odgovorio da Bosni i Hercegovini ne prijeti nikakav novi rat, iako je čitav svijet postao nesiguran.
– Mislim da ono što se sada mora učiniti i zbog čega je važna europska perspektiva Bosne i Hercegovine je to da moramo reći da je ova zemlja dio Europe i sigurnost Bosne i Hercegovine je u interesu Europljana i Sjevernoatlantskoga saveza. Ne znam što se sve u Moskvi smišlja. Moramo utvrditi da tu još uvijek mnogo ovisi hoće li se Moskvi dopustiti da pregazi i zauzme Ukrajinu. Tko bi nakon toga mogao reći da će Ukrajina biti posljednja zemlja o kojoj govorimo? – kazao je u intervjuu za Večernji list visoki predstavnik Christian Schmidt.
