Sedmu godinu zaredom u Čitluku se održava Sajam Ćuptera, manifestacija posvećena očuvanju i promociji tradicionalnih hercegovačkih proizvoda, s posebnim naglaskom na ovaj jedinstveni hercegovački slatkiš koji je dobio certifikat o zaštićenoj oznaci geografskog podrijetla.
Predsjednik Društva „Ante Tepčić“ Mario Doko istaknuo je kako je cilj Sajma sačuvati tradiciju i prenijeti znanje o starim receptima na mlađe generacije, ali i potaknuti razvoj malih proizvođača i obiteljskih gospodarstava.
Na ovogodišnjem sajmu, koji će se održati 11. studenoga na Tepčićima, sudjeluje 20 izlagača iz Ljubuškog, Mostara i Vrgorca. Iako je Vrgorac 2019. registrirao vlastiti ćupter, on se razlikuje po izgledu i recepturi od hercegovačkog. Najviše izlagača dolazi iz Brotnja, jer je ćupter tradicionalni broćanski slatkiš povezan s lokalnim sortama vina poput žilavke i blatine – kazao je Doko.
Receptura i priprema Ćuptera
Doko je naveo kako je ćupter unikatan i jedinstven proizvod u svijetu, koji nema roka trajanja.
Ćupter jednostavan, prirodan i trajan proizvod, napravljen od soka od grožđa, odmah nakon što se samelje, treba ga odmah pripremiti za kuhanje. Sok se kuha, a po potrebi se dodaje brašno ili griz, dok smjesa ne dobije konzistenciju sličnu pudingu – ne previše gustu, ali ni prerijetku. Kada se ukuha, izlijeva se u plitke posude. Ćupter se suši većinom prirodnim putem, što traje otprilike dvanaest dana, ako je vrijeme pogodno. Nakon sušenja, proizvod je spreman za odlaganje i konzumaciju – pojasnio je.
Dodao je kako je njegova specifičnost u tome što nema rok trajanja, sazrijeva poput pršuta ili meda, a njegova čistoća i prirodnost daju mu posebnu autentičnost i vrijednost. Po njegovim riječima, glavni sastojak mošta mora sadržavati do 70 posto žilavke ili blatine.
Certifikat i zaštita proizvoda
Certifikat o zaštićenoj oznaci geografskog podrijetla (ZOGP), istaknuo je Doko, dodatno će pomoći u pozicioniranju ćuptera na tržištu, posebice među turistima koji traže autohtone i zdrave domaće proizvode.
Na sajmu, koji ima izložbeni, prodajni i natjecateljski karakter, birat će se najbolji Ćupter, uz bogatu ponudu tradicionalnih jela i proizvoda poput uštipaka, divljeg zelja, livanjskog sira i hercegovačkog pršuta.
Sajam svake godine raste, a naš je cilj da preraste u manifestaciju koja okuplja sve nositelje zaštićenih tradicionalnih proizvoda iz Hercegovine i šire. Žiri ocjenjuje, oblik, boju, miris i okusa. Pobjednik je onaj tko skupi najviše bodova. Svake godine proglasimo prvo, drugo i treće mjesto – kazao je Doko.
Osim natjecateljskog, sajam je i prodajnog, duhovnog i kulturno-zabavnog karaktera, a odvija se u organizaciji Društva “Ante” Tepčići – Čitluk.
Značaj i perspektiva Ćuptera
Profesorica Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dr. sc. Anita Lalić kazala je kako je ćupter iznimno vrijedan proizvod koji zaslužuje svu pažnju i promociju, te kako je sajam u Tepčićima doista fantastična platforma za to.
Nakon što je hercegovački tradicionalni proizvod ćupter dobio certifikat i oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOGP), njegova budućnost iznimno je perspektivna, istaknula je u razgovoru za Fenu profesorica Lalić.
Dobivanje certifikata i oznake, kako je rekla, predstavlja prekretnicu u valorizaciji ćuptera, koji je do sada bio poznat uglavnom u lokalnim okvirima, dok sada postaje prepoznatljiv i na državnoj, ali i međunarodnoj razini.
To će doprinijeti većoj potražnji, boljem tržišnom plasmanu i razvoju gastro-turističke ponude Hercegovine. Oznaka podrijetla nije samo administrativni dokument, nego snažan marketinški alat. Ona jamči kvalitetu i autentičnost proizvoda, što je potrošačima od iznimne važnosti. Ako proizvođači iskoriste sve prednosti koje ona nudi, ćupter će doživjeti značajan rast prodaje i postati atraktivan proizvod i za turiste – kazala je profesorica.
Dodala je kako zaštita na državnoj razini već sada ima važan učinak na brendiranje i prepoznatljivost proizvoda te pridonosi izgradnji povjerenja kod potrošača, dok proizvođačima omogućava postizanje pravednije cijene i daljnji razvoj proizvodnje.
Tradicija i europska perspektiva
Ćupter je postao simbol Hercegovine, dio kulturnog i gastronomskog identiteta. Zaštita podrijetla potvrđuje da ono što proizvođači rade ima vrijednost i jamči dugoročni uspjeh kroz standardizaciju i očuvanje kvalitete – istaknula je.
Kao sljedeći korak, najavila je i inicijativu za pokretanje postupka zaštite ćuptera na razini Europske unije, čime bi ovaj proizvod stekao dodatnu zaštitu i veću vidljivost na međunarodnom tržištu.
Proizvođači sada trebaju proći proces usklađivanja i implementacije specifikacija kako bi mogli koristiti ovu oznaku. Cilj je jasan: učiniti ćupter prepoznatljivim i cijenjenim diljem Europe. To bi donijelo još veću vidljivost, veće tržište i dodatnu zaštitu od imitacija. To je put kojim su prošli mnogi europski proizvodi, od parmezana do pršuta, i nema razloga da ćupter ne slijedi taj uspješan put- kazala je Lalić.
Očuvanje tradicije i turistički potencijal
Poseban naglasak stavljen je i na važnost očuvanja tradicionalne recepture ćuptera.
Ćupter nije samo hrana; on je dio identiteta, povijesti i tradicije Hercegovine. Njegova autentičnost leži upravo u stoljećima prenesenoj recepturi. To je ono što mu daje jedinstven okus i karakter, što ga razlikuje od drugih proizvoda. Modernizacija proizvodnje je moguća, ali uz strogo poštivanje temeljnih karakteristika koje čine ćupter onime što jest. Bitno je da bit samog proizvoda ostane nepromijenjena, a da privuče nove generacije potrošača, a da pritom ne narušavaju izvornu recepturu. Balans između tradicije i inovacije ključan je za dugoročni uspjeh i prilagodbu suvremenom tržištu – pojasnio je stručnjak.
Po njezinim riječima, ćupter ima ogroman potencijal da postane prepoznatljiv hercegovački suvenir za turiste.
- Turisti danas žele ponijeti kući okus i priču kraja koji su posjetili. Ćupter, kao spoj tradicije, kulture i okusa, savršeno odgovara toj potražnji i može postati važan dio turističke ponude Hercegovine- zaključila je.
