Ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima (UN) Vasilij Nebenzja izrazio je kritiku na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a zapadnim zemljama zbog, kako navodi, miješanja u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Moskva je osporila legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta i pozvala na očuvanje suvereniteta i stabilnosti BiH, naglašavajući spremnost za konstruktivno postkonfliktno rješenje.
Ruska Federacija izjavila je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da je misija EUFOR–Althea u Bosni i Hercegovini održala uravnotežen i profesionalan pristup, izbjegavajući miješanje u unutrašnje političke procese zemlje.
Moskva je izrazila uvjerenje da će aktivnosti misije i ubuduće biti sprovođene u skladu s njenim mandatom UN-a, doprinoseći miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Sastanak, održan uoči 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, ruski je predstavnik opisao kao ”poseban i simboličan”. On je izrazio duboku zabrinutost zbog, kako je rekao, ”neviđene krize” u BiH u postdejtonskom periodu. Prema Moskvi, ova kriza pokazuje rastuću potrebu da Vijeće sigurnosti dosljedno ispunjava svoje obaveze utvrđene Rezolucijom 1031, kojom je potvrđen Dejtonski sporazum.
Tijekom 2025. godine ovo je već peti sastanak Vijeća sigurnosti posvećen Bosni i Hercegovini — što, prema Rusiji, svjedoči o ”sistematskoj i kroničnoj prirodi međuetničkih i političkih problema” s kojima se zemlja suočava.
Ruski predstavnik je trenutnu nestabilnost pripisao ”štetnom djelovanju pojedinih zapadnih država” koje, umjesto da potiču dijalog među narodima BiH,”nastoje zadržati vanjsku kontrolu nad suverenom državom”. Te sile, rekao je, podrivaju višegodišnje napore na stabilizaciji zemlje pokušajima da izmijene ustavnu strukturu utvrđenu Daytonom, oslabe nacionalni identitet BiH i nametnu strane vrijednosti.
Moskva je upozorila da takav pristup narušava osjetljivu ravnotežu koju je Dayton uspostavio između tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Predstavnik je naveo da zapadna politika ima ”otvoreno antisrpski karakter”, te da se istovremeno diskriminiraju i Hrvati u BiH, kojima se, prema njegovim riječima, uskraćuje legitimno pravo na zastupljenost u državnim institucijama pod izgovorom jačanja ”državnosti”.
Dalje je naglasio da se unutar institucija BiH koriste ”neustavni mehanizmi” putem kojih predstavnici samo jednog od tri konstitutivna naroda donose odluke u skladu sa zapadnim interesima. Kao upečatljiv primjer takve prakse naveo je manipuliranje i politizaciju tragedije u Srebrenici.
Ruski izaslanik odbacio je optužbe usmjerene protiv Republike Srpske, tvrdeći da su pokušaji da se ona okrivi za probleme u Bosni neosnovani. Opisao je stav Srba kao ”zrelu viziju budućnosti BiH” — bez stranog protektorata — te istakao njihovu spremnost, zajedno s Bošnjacima i Hrvatima, da preuzmu odgovornost za budućnost zemlje. Međutim, dodao je da takav stav nije u skladu sa ”zapadnim geopolitičkim ambicijama na Balkanu”.
Rusija je optužila zapadne aktere da vrše politički i pravosudni pritisak na neistomišljenike putem sankcija, prijetnji i represije, navodeći da su pravosudne i izborne institucije BiH pod vanjskim utjecajem.
Posebna kritika upućena je visokom predstavniku Christianu Schmidtu, kojeg je Rusija opisala kao ”nelegitimno imenovanog”, suprotno procedurama UN-a i bez suglasnosti Vijeća sigurnosti.
Optužio je Schmidta da je stvorio ”situaciju bezakonja” pokušavajući opravdati svoje prisustvo u BiH i namećući ”strana rješenja” narodima zemlje. Njegov najnoviji izvještaj, rekao je ruski predstavnik, iskrivljuje stvarno stanje i nepravedno okrivljuje Republiku Srpsku, koja, prema Moskvi, zapravo brani principe Dejtonskog sporazuma.
Rusija je istakla da aktivnosti Schmidta i Ureda visokog predstavnika (OHR) u cjelini pokazuju zapadno nepoštovanje suvereniteta i nezavisnosti BiH. OHR je, tvrdi Moskva, odavno postao zavisan od lokalnih političkih aktera koji izbjegavaju dijalog i oslanjaju se na vanjske intervencije umjesto na domaća rješenja.
Moskva je pozvala zapadne države da ”odmah prestanu s eksperimentima” u BiH i da okončaju praksu miješanja u unutarnje poslove zemlje. Također je upozorila na ”opasnu antisrpsku retoriku” koja dolazi od pojedinih predstavnika Federacije BiH i institucija na državnom nivou.
Istovremeno, ruski predstavnik pohvalio je rukovodstvo Republike Srpske zbog ”racionalnog i odgovornog pristupa”, naglasivši da je Banja Luka više puta predlagala inicijative za konstruktivan unutrašnji dijalog.
Ruska Federacija ponovila je da Daytonski mirovni sporazum ostaje jedina održiva osnova za stabilnost u Bosni i Hercegovini. Samo jednakost tri konstitutivna naroda i autonomija dva entiteta, kako je utvrđeno Daytonom, mogu osigurati trajan mir, poručila je Moskva.
Upozoreno je da bi svaki pokušaj izmjene ili narušavanja dejtonskog okvira imao „katastrofalne posljedice“ po BiH i širi region zapadnog Balkana.
Na kraju, Rusija je ponovo istakla svoju spremnost, kao jedan od garanata mirovnog sporazuma iz 1995. godine, da konstruktivno doprinese istinskom postkonfliktnom rješenju i osigura stabilnu, suverenu budućnost za Bosnu i Hercegovinu.
