Poljoprivrednici u Republici Srpskoj podržavaju najavljenu intervenciju Vlade RS-a, koja bi trebala pooštriti pravila za izgradnju solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu, nakon što je u posljednje tri godine prenamijenjeno više od 3000 hektara zemljišta, a solarni paneli postavljeni su na više od 60 posto te površine.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, Stojan Marinković, smatra da je potrebno biti vrlo oprezan prilikom pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, jer se radi o prirodnom resursu koji je ograničen i nezamjenjiv.
-Podržavam inicijativu da se pooštre pravila i da se za postavljanje panela koristi nepristupačan teren, tj. zemljište koje zbog svog morfološkog i pedološkog sastava nije pogodno ili manje pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura i na kojem je otežan rad poljoprivrednih strojeva. Zemljište kao prirodni resurs s ograničenim mogućnostima treba sačuvati – rekao je Marinković Feni.
Upozorio je da očuvanje poljoprivrednog zemljišta treba biti jedan od prioriteta, posebno u okolnostima kada se sve češće govori o mogućim problemima u opskrbi hranom.
-Svi vidimo da se u svijetu sve više govori o tome da će hrana biti veliki problem, a mi hranu možemo proizvoditi samo na zemlji – istaknuo je Marinković.
Naveo je da nema potpune informacije o tome je li tijekom izgradnje postojećih solarnih elektrana napravljena odgovarajuća analiza kvalitete tla, ali smatra da bi se toj problematici trebalo posvetiti više pažnje.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, u razdoblju od 2022. do 2024. godine zbog prenamjene u nepoljoprivredne svrhe izgubljeno je 3.064 hektara poljoprivrednog zemljišta, a solarni paneli postavljeni su na više od 60 posto te površine.
U 2022. godini prenamijenjeno je 588,07 hektara, godinu kasnije 1.141,13 hektara, a u 2024. godini 1.335,08 hektara. Za prošlu godinu još nema podataka, ali pretpostavlja se da je nastavljen trend rasta prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište. Ovi podaci ukazuju na rast površina koje su odvojene od poljoprivredne proizvodnje.
Ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Anđelka Kuzmić upozorila je da se kvalitetno poljoprivredno zemljište ne smije koristiti za izgradnju solarnih elektrana, naglašavajući da su proizvodnja hrane i proizvodnja energije podjednako važne za društvo.
Kuzmić je podsjetila da važeći propisi ograničavaju korištenje poljoprivrednog zemljišta do četvrte klase u druge namjene, te navela da je nadležno ministarstvo u izvješću s kraja prošle godine primijetilo masovno širenje izgradnje solarnih elektrana diljem RS-a.
Vlada RS-a najavila je hitnu intervenciju – donošenje novih propisa i izmjenu zakonskih akata, kako bi se ovo područje strože reguliralo i preispitale ranije donesene odluke.
Prema postojećem sustavu, lokalne zajednice samostalno donose prostorne i regulacione planove, određuju lokacije za energetske objekte i odlučuju o prenamjeni zemljišta.
Za solarne elektrane do 150 kilovata, dozvole se izdaju na lokalnoj razini, bez obveze dobivanja suglasnosti nadležnih republičkih ministarstava.
Upravo takav sustav, prema dostupnim podacima, otežava praćenje kvalitete zemljišta na kojem se grade solarne elektrane.
Ministarstvo energetike i rudarstva RS-a vodi evidenciju o broju izgrađenih objekata i njihovoj čvrstoći, ali nema registar koji bi pokazao na kojoj klasi zemljišta se nalaze.
Među područjima gdje se bilježi intenzivna izgradnja solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu ističu se Lijevče polje, Semberija i Posavina, gdje se tradicionalno uzgajaju žitarice, krumpir, paprika i druge kulture. Po broju takvih objekata ističu se Gradiška, Laktaši, Srbac, Modriča i Šamac.
