Dok desetine milijuna eura vrijedan projekt robotaksija u Hrvatskoj kasni, pa će zbog toga morati vratiti ogroman novac, 89 milijuna eura koji je dobio iz europskih fondova za razvoj, Mate Rimac grabi dalje s Bugattijem. Legendarni proizvođač automobila slavi stotinu godina otkako je predstavio svoj kultni model Bugatti Type 37 (T37). Bio je to sportski i trkaći automobil koji je 1925. godine dizajnirao i izgradio vizionar Ettore Bugatti. Zamijenio je uspješni Bugatti Brescia i postao pristupačnija i manje zahtjevna alternativa tada vrhunskom osmocilindričnom jednosjedu Bugattiju Type 35, s kojim je dijelio gotovo identičnu kultnu šasiju i aerodinamičnu karoseriju u obliku cigare. Proizvodio se od 1926. do 1930. godine.
Početkom srpnja 2026. godine, u povijesnom domu Bugattija u Molsheimu, u francuskoj regiji Alsace, otvoreno je novo poglavlje za jednu od najlegendarnijih automobilskih marki. Inauguracijom novog proizvodnog pogona, nazvanog “La Manufacture”, tvrtka Bugatti Rimac, pod vodstvom osnivača i direktora Mate Rimca, simbolično je označila početak ere nasljednika Chirona – spektakularnog hibridnog hiperautomobila Tourbillon. Svečanost, koja je okupila predstavnike francuske države, lokalnih institucija i partnera, nije bila samo proslava otvaranja nove zgrade, već jasan iskaz vizije koja spaja stoljetnu baštinu s tehnologijom budućnosti, ambicije koja ne poznaje kompromise i obećanja da će Bugatti ostati neusporediv.
Nova zgrada, La Manufacture, utjelovljenje je te vizije. Prostirući se na 3.245 četvornih metara, duga 135 i široka 25 metara, dovršena je u manje od godinu dana kao arhitektonsko djelo koje poštuje okolni krajolik i eleganciju imanja Château Saint Jean. Njezina niska, prostrana forma s diskretnim tamnim zidovima i velikim staklenim površinama unosi prirodno svjetlo duboko u proizvodni prostor, stvarajući atmosferu idealnu za preciznost i majstorstvo koje izrada jednog Bugattija zahtijeva. Otvaranje je uslijedilo nakon dovršetka nove administrativne zgrade početkom 2024. godine, čime se zaokružuje dugoročno ulaganje u Molsheim kao srce marke, piše 24sata.
Ovaj pogon nije zamjena za postojeći Atelier, čiji je oblik inspiriran Bugattijevim logom i koji je postao simbolom modernog Bugattija od oživljavanja marke s Veyronom 2005. godine. La Manufacture je osmišljena kako bi preuzela tehnički najintenzivnije faze proizvodnje Tourbillona: pred-sastavljanje eksterijera i interijera, rigorozne provjere kvalitete, inspekcije vozila te visoko specijalizirane procese poput poliranja i bojanja. Inteligentan raspored prostora omogućuje logičan i efikasan tijek proizvodnje, gdje automobili neprimjetno prelaze iz novog pogona u povijesni Atelier. Upravo će se u Atelieru, koji zadržava središnju ulogu, odvijati završne faze sklapanja, trenuci u kojima svaki Bugatti dobiva svoj konačni karakter i dušu. Ovakva podjela posla ne samo da optimizira proces, već i omogućava značajno povećanje proizvodnog kapaciteta do 200 vozila godišnje, što je drastičan skok u odnosu na sedamdesetak Chirona koji su se proizvodili na vrhuncu. Stari Atelier će se također transformirati kako bi pružio još dublje iskustvo kupcima, omogućujući im da budu bliže stvaranju svog automobila i sudjeluju u završnim, personaliziranim detaljima.
Srce nove manufakture i cijele budućnosti Bugattija jest Tourbillon. Predstavljen u lipnju 2024. kao službeni nasljednik Chirona, on je više od automobila; on je mehaničko umjetničko djelo stvoreno da traje generacijama.
Sam naziv, Tourbillon, savršeno sažima njegov karakter. Kao prvi Bugatti u više od dvadeset godina koji ne pokreće kultni W16 motor, prekinuta je tradicija imenovanja modela po legendarnim vozačima utrka. Umjesto toga, odabran je naziv preuzet iz svijeta urarstva. Tourbillon je kompleksan i predivan izum švicarskog genija iz 1801. godine, mehanizam koji neutralizira utjecaj gravitacije na preciznost sata i koji se i danas smatra vrhuncem zanata. Ta ideja mehaničke bezvremenosti bila je vodilja u razvoju automobila. U doba kada digitalni zasloni zastarijevaju za nekoliko godina, Tourbillon je dizajniran s analognim komponentama koje će biti jednako fascinantne i za stotinu godina. Mate Rimac vodio se mantrama samog Ettorea Bugattija.
-“Njegove izreke ‘ako je usporedivo, to više nije Bugatti’ i ‘ništa nije prelijepo’ bile su putokaz za mene osobno, kao i za dizajnerske i inženjerske timove koji su željeli stvoriti sljedeću uzbudljivu eru u priči o hiperautomobilima Bugatti” – istaknuo je Rimac.
Pogonski sklop je, kako je rekao tehnički direktor Emilio Scervo, bio najteži mogući izbor: stvaranje nečeg potpuno novog. U središtu je monumentalni, atmosferski 8,3-litreni V16 motor, razvijen u suradnji s legendarnim Cosworthom. Sam za sebe, ovaj motor proizvodi tisuću konjskih snaga i vrti se do nevjerojatnih 9.000 okretaja u minuti. Težak svega 252 kilograma, pravo je remek-djelo strojarstva. No, to je samo polovica priče. Uparen je s tri električna motora – dva na prednjoj i jedan na stražnjoj osovini – koji isporučuju dodatnih 800 konjskih snaga, podižući ukupnu snagu sustava na impresivnih 1.800 KS. Električne motore napaja uljem hlađena baterija od 25 kWh, smještena u središnjem tunelu, koja omogućuje i potpuno električnu vožnju s dometom većim od 60 kilometara. Unatoč dodanom hibridnom sustavu i značajno većoj snazi, Tourbillon teži manje od svog prethodnika Chirona, što je inženjersko postignuće za sebe. Performanse su zapanjujuće: ubrzanje od nula do 100 km/h traje dvije sekunde, do 200 km/h manje od pet, a do 300 km/h manje od deset sekundi. Maksimalna brzina s posebnim ključem doseže 445 km/h.
Fascinacija bezvremenskom mehanikom najočitija je u unutrašnjosti. Umjesto velikih digitalnih ekrana, vozača dočekuje instrumentna ploča dizajnirana i izrađena uz stručnost švicarskih urara. Sastoji se od više od 600 dijelova izrađenih od titana, safira i rubina, a cijeli sklop teži svega 700 grama. Mehanizam je skeletoniziran, otkrivajući svoju zamršenu unutrašnjost. Ovaj analogni dragulj fiksiran je u mjestu dok se obruč upravljača okreće oko njega, osiguravajući vozaču uvijek nesmetan pogled. Središnja konzola spoj je kristalnog stakla i aluminija, otkrivajući mehaniku prekidača i poluge za pokretanje motora. Za one kojima je ipak potrebna moderna tehnologija, visokorezolucijski digitalni zaslon skriven je i na zahtjev se elegantno izvlači s vrha konzole. Sjedala su fiksirana kako bi bila što niža i lakša, dok je sklop papučica električno podesiv, osiguravajući savršen položaj za svakog vozača. Kao i svaki moderni Bugatti, Tourbillon je “oblikovan brzinom”. Svaka površina, usisnik i linija fino su podešeni za aerodinamičku i termodinamičku učinkovitost pri brzinama većim od 400 km/h.
Dizajn se temelji na četiri ključna elementa inspirirana poviješću: potkovasta prednja rešetka, prepoznatljiva “Bugatti linija” sa strane, središnji greben i dvobojna karoserija. Inspiracija je crpljena iz legendarnih modela poput Type 35 i Type 57SC Atlantic. Aerodinamika je toliko napredna da stražnje krilo ostaje spušteno čak i pri maksimalnoj brzini, dok inovativni difuzor, koji počinje odmah iza putničke kabine, stvara savršenu ravnotežu.
Vrata se otvaraju prema gore, dodajući dramatičan osjećaj dolaska. Predstavljanje Tourbillona i otvaranje nove tvornice kruna su strateških poteza koje je Mate Rimac povukao otkako je preuzeo operativno upravljanje Bugattijem. Njegova je vizija bila jasna: osigurati kreativnu slobodu i dugoročnu stabilnost marke. U travnju 2026. godine, Rimac Grupa je, kroz partnerstvo s investicijskim fondovima, preuzela potpunu kontrolu nad tvrtkom Bugatti Rimac, otkupivši Porscheov udio. Ovaj potez pojednostavio je vlasničku strukturu i potvrdio Rimčevu poziciju ključne figure u budućnosti luksuznih hiperautomobila. Da je tržište s oduševljenjem prihvatilo ovu novu eru, potvrđuje činjenica da je svih 250 planiranih primjeraka Tourbillona, s početnom cijenom od 3,8 milijuna eura bez poreza, rasprodano i prije nego što je proizvodnja uopće počela, osiguravajući popunjenost knjiga narudžbi do kraja desetljeća.
