Republika Srpska ulazi u četvrtu godinu konstantnog povećanja minimalne plaće, kao i povećanja cijena proizvoda i usluga. Od sljedeće godine najavljena su nova povećanja, zbog čega se već uveliko govori o novom krugu povećanja cijena.
Statistika pokazuje konstantno povećanje plaća, dok Savez sindikata RS-a svojim izračunom prosječne potrošačke košarice potvrđuje da je standard građana koji žive od plaće sve niži. Činjenica je i da su prihodi u proračunu iz godine u godinu veći zbog povećanja cijena, pa od inflacije profitira samo država.
Baš danas su se socijalni partneri dogovorili da će od 2026. godine minimalna plaća za radnike NK iznositi 1.000 KM, što je povećanje od 100 KM, za radnike KV 1.050 KM, za one s četverogodišnjim strukovnim obrazovanjem, iznosit će 1.100 KM. Zaposlenici koji imaju višu stručnu kvalifikaciju dobit će 1.350 KM, a za one s višom stručnom kvalifikacijom najmanje 1.450 KM.
Istovremeno, poduzetnici najavljuju povećanje cijena usluga od Nove godine, za najmanje 10 posto.
-Sve poskupljuje. Račun za struju bit će veći, imat ćemo veće troškove za zaposlenike zbog povećanja minimalne plaće. Nemamo drugog izbora nego podići cijene. Moramo i mi živjeti – kaže vlasnik frizerskog salona iz Banje Luke.
Građani i gospodarstvo ovog ljeta još uvijek su ‘pripremljeni’ da će ih od 1. siječnja pratiti veći računi za struju. Distribucijske tvrtke traže od regulatora povećanje mrežarine. Ako se njihovi zahtjevi prihvate, računi za struju bit će veći za 18 posto.
Do sada je svako povećanje minimalne plaće pratilo povećanje cijena proizvoda, prvenstveno hrane. Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku, hrana je u rujnu skuplja za 5,4 posto nego u istom mjesecu 2024. godine. Od kada je inflacija počela galopirati, dakle u tri godine, hrana u RS-u je u prosjeku skuplja za oko 30 posto.
Prosječna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj, prema izračunima Saveza sindikata RS-a, u rujnu je koštala 2.774,61 KM. Udio troškova hrane blizu je polovice iznosa košarice i iznosi 46,03 posto. Troškovi stanovanja čine oko 24 posto u potrošačkoj košarici, a ostatak se odnosi na higijenu, odjeću i obuću, prijevoz i obrazovanje.
