Malo koje sveučilište može se pohvaliti muzejom, a zapravo će čitava 2026. na Sveučilištu u Mostaru proteći u znaku umjetnosti – rečeno je na otvaranju stalnog postava Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.
Izložba je u kampusu SUM-a u Rodoču kod Mostara otvorena u sklopu manifestacije “Mostarsko proljeće 2026. – XXVIII. Dani Matice hrvatske” uz partnere u organizaciji, Maticu hrvatsku Mostar i Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini.
Sa SUM-a su u pripremi stalnog postava istaknuli veliki obol Bože Biškupića, bivšeg ministra kulture Republike Hrvatske i počasnog profesora Sveučilišta u Mostaru, kroz čiju je inicijativu i njegovu osobnu mrežu kontakata stigao najveći i najreprezentativniji dio onoga što će sačinjavati stalni postav.
U Zbirci Muzeja ističe se čak 14 djela Tihomira Lončara, kao i donacija Zoltana Novaka u vidu monumentalnog triptiha ‘Murakamijev ekran’, djela dimenzija čak 250 x 600 centimetara, koje je jedan od najreprezentativnijih eksponata cijele Zbirke.
Među čak 183 umjetnika koja su zastupljena u Zbirci nalaze se imena poput Biserke Baretić-Petlevski, Ivana Lackovića-Croate, Josipa Škerlja, Muhameda Bajramovića, Koraljke Kovač, Matka Vekića, Gordane Kovačić Macolić, Zdenke Pozaić, Stjepana Skoke, Jagode Buić, Luka Paljetka, Ljiljane Rajković, Dimitrija Popovića, Tomislava Buntaka, Gorana Petrača, Munira Vejzovića, Josipa Ivanovića, Srđana Vukčevića, Petra Perice Vidića, Sava Pavlovića, Ede Murtića, Davorina Radića, Josipa Botterija Dinija i brojnih drugih.
Ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, Marin Ivanović, podsjetio je da sakupljanje i na kraju organiziranje djela u vidu stalne postavke nije bilo lako ostvariti.
Kada smo prije pet godina počeli s projektom osnivanja Sveučilišne akademije, a sada Muzeja moderne umjetnosti, nitko nije vjerovao da ćemo uspjeti. Bio je to devastiran prostor na periferiji grada, kulturološki neprisutan u svijesti Mostara. No mi smo svejedno pokušali stvoriti novu destinaciju ali i zajednicu ljudi koji voli umjetnost – rekao je Ivanović.
Dodao je da je u Zbirci kroz pet godina sabrano 550 umjetnina,“što je stopa sabiranja s kojom se ne može usporediti niti jedan muzej u Hrvatskoj, koja nam je glavna referentna točka“ te naglasio da su Grad Mostar i Hercegovina na ovaj način dobili mjesto na kojem se može vidjeti “izuzetno reprezentativan pregled moderne umjetnosti prve polovine 21. stoljeća u kiparstvu, slikarstvu, fotografiji i grafici“.
Predsjednica ogranka Matice hrvatske u Mostaru Ljerka Ostojić naglasila je da je bila posebna čast stalni postav otvoriti u okviru Mostarskog proljeća i 28. Dana matice Hrvatske.
Mi u Matici bili smo presretni kad nas je ravnatelj Marin Ivanović nazvao i otkrio planove. Na koncu, na ovaj smo način povezali sve naše značajne kulturne i obrazovne institucije, dobili vrhunske program na Proljeću, a samo otvaranje izložbe potvrdilo je tu neraskidivu simbiozu koja može voditi samo većim ciljevima – izjavila je.
Rektor SUM-a Ivo Čolak bio je posebno ponosan.
Malo koje sveučilište može se pohvaliti muzejom moderne umjetnosti, pa i šire u Europi. A mi smo malo, ali specifično sveučilište – naglasio je pa objasnio da je to tako jer je SUM jedino javno sveučilište u BiH čiji je službeni jezik hrvatski pa zato i ima neke organizacijske jedinice koja druga sveučilišta nemaju.
Dodao je da SUM nije samo znanstvena i obrazovna ustanova, da je ipak puno više od toga, a onda otvaranje izložbe stavio u relevantan kontekst.
Ova godina, 2026., u znaku je umjetnosti na SUM-u. Dobili smo prvog počasnog profesora umjetnosti, Božu Biškupića, prvog pomoćnika za suradnju na polju umjetnosti i kulture između Mostara i Republike Hrvatske, Damira Zorića, radimo na elaboratu buduće glazbene akademije SUM-a, značajno ćemo unaprijediti sveučilišni teatar, a vrhunac umjetničke godine bit će obilježavanje 30. godine Akademije likovnih umjetnosti – naglasio je Čolak.
Sa SUM-a su istaknuli da je Muzej je u proteklih pet godina organizirao brojne izložbe, radio edukativne programe i simpozije, ali i sudjelovao na 60. Venecijanskom bijenalu, čime je hrvatskoj umjetničkoj sceni u Bosni i Hercegovini donio međunarodnu vidljivost i afirmaciju kakvu do sada nije imala.
