Cijene kruha, tjestenine i ostalih proizvoda od žitarica mogle bi dodatno porasti zbog kombinacije rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku te ekstremnih vrućina i suše koje su pogodile europske usjeve, upozoravaju ekonomisti.
Oxford Economics procjenjuje da bi globalne cijene hrane mogle porasti za 11,8 posto u 2026. godini, a za dodatnih 4,8 posto u sljedećoj godini.
Najveći pritisci očekuju se na žitarice, voće, povrće i mliječne proizvode.
Posebno je izložena pšenica, čija bi cijena u trećem tromjesečju ove godine mogla biti 36 posto viša nego godinu ranije, na oko 6,92 dolara po bušelu. Budući da je pšenica osnovna sirovina za kruh, tjesteninu, žitarice za doručak i kekse, porast njezine cijene mogao bi se postupno prenijeti na potrošače.
Ekstremne temperature i suša već su smanjile očekivanja za ovogodišnju europsku žetvu. Europsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u srpnju je smanjilo prognozu ukupne proizvodnje žitarica u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji s 295,5 na 286,6 milijuna tona. Prošle godine ubrano je oko 310 milijuna tona.
U Njemačkoj se, primjerice, očekuje pad proizvodnje žitarica za oko sedam posto nakon razdoblja teške suše i toplinskih valova.
Istodobno, na troškove proizvodnje hrane utječu geopolitički sukobi. Ekonomist Oxford Economicsa Tomáš Dvorak rekao je da najveći globalni pritisak trenutno dolazi od američko-iranskog rata i njegovog utjecaja na cijene ključnih inputa u proizvodnji hrane, prvenstveno dizela, prirodnog plina i gnojiva.
Dodatni rizik predstavlja rat u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno čine nešto manje od 30 posto svjetskog izvoza pšenice i više od deset posto izvoza kukuruza.
Napadi na luke, terminale i brodove, kao i poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi utjecati na oko 86 milijuna tona godišnjeg kapaciteta izvoza žitarica, što odgovara gotovo 17 posto globalnog izvoza.
