Ruski čelnik Vladimir Putin izjavio je da se Rusija nikada neće pokoriti američkom pritisku, ali je priznao da bi nove sankcije mogle uzrokovati određene ekonomske probleme za njegovu zemlju, s obzirom na informacije da će Kina i Indija smanjiti uvoz ruske nafte nakon što je Washington nametnuo sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim tvrtkama – Rosnjeftu i Lukoilu.
SAD je u srijedu sankcije nametnuo i brojnim podružnicama dvaju ruskih proizvođača, što je rezultat povećanja pritiska Trumpove administracije na Kremlj u nastojanju da Moskva pristane na ozbiljne pregovore o okončanju rata protiv Ukrajine, s čime ruski čelnik Vladimir Putin i dalje odugovlači – deklarativno pozivajući na pregovore, ali ne odustajući od svojih maksimalističkih zahtjeva.
Mjere protiv Rosnjefta i Lukoila – koji zajedno čine nešto manje od polovice ruskog izvoza sirove nafte, a koje su uslijedile nakon sankcija Ujedinjene Kraljevine prošlog tjedna tim tvrtkama i stigle zajedno s novim, 19. paketom sankcija Europske unije – prve su sankcije nametnute Moskvi otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću u siječnju i usmjerene su na gušenje vitalnih prihoda od nafte koji financiraju ratni stroj Kremlja. Washington se nada da će sankcije, koje su već dovele do porasta globalnih cijena nafte za 5 posto, na kraju ipak prisiliti Putina da se vrati za pregovarački stol udarom na kičmu ruskog gospodarstva, kako prenosi britanski The Guardian.
S druge strane, ruski vođa je u četvrtak američke sankcije opisao kao “neprijateljski čin koji ne čini ništa za jačanje rusko-američkih odnosa” i “pokušaj izvršavanja pritiska na Rusiju”, što je, kako je rekao, uzaludno. “Nijedna zemlja koja drži do sebe nikad ništa ne radi pod pritiskom”, dodao je Putin u izjavi novinarima.
Iako je istaknuo da nove sankcije neće imati značajan utjecaj na Rusiju, priznao je da se ipak “očekuju neki gubici”, ali da “neće značajno utjecati na našu ekonomsku dobrobit”. Također je predložio da Trump “razmisli o tome za koga njegova administracija zapravo radi” kada ga savjetnici potiču da uvede sankcije na rusku naftu, te je upozorio da će ove mjere dovesti do porasta cijena na naftnom tržištu. Također je upozorio američkog predsjednika na “vrlo snažan, ako ne i nadmoćan” odgovor ako Rusija bude napadnuta američkim krstarećim raketama Tomahawk, koje Ukrajina bezuspješno traži od Washingtona.
No, Donald Trump prilično je lakonski, gotovo ‘odmahujući rukom‘, odgovorio na prkosni stav svog ruskog kolege, koji je odbacio značajan utjecaj američkih sveobuhvatnih sankcija usmjerenih na ruski energetski sektor. On je u četvrtak na komentare ruskog čelnika odgovorio vrlo šturo, ali izazivački. “Drago mi je da se tako osjeća”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući, kako je prenio Kyiv Post. “Obavijestit ću vas o tome za šest mjeseci. Vidjet ćemo kako će se sve to odvijati”, dodao je.
Istovremeno, ključni republikanski senatori izrazili su podršku Trumpovom stavu i odluci, a neki se zalažu i za potpunu zabranu ruskih energenata i isporuku Tomahawka Kijevu. Senator Lindsey Graham oglasio se na društvenim mrežama kako bi podržao Trumpa, istovremeno pozivajući na dodatne kaznene mjere protiv ruskih kupaca. “Putin tvrdi da je imun na američke sankcije”, napisao je Graham. “Kao što je predsjednik Trump danas jako dobro rekao, vrijeme će pokazati.”
Graham je zatim predložio proširenje ekonomskog rata. “Sugerirao bih da Putinovi kupci nisu imuni na carine kao kaznu za kupnju jeftine ruske nafte kako bi poduprli Putinov ratni stroj. Vidjet ćemo hoće li njegovi kupci imati isti kavalirski stav. Vrijeme će pokazati”, zaključio je.
Najnovije američke sankcije zabranjuju stranim zemljama i tvrtkama poslovanje s glavnim ruskim proizvođačima nafte i isključuju ih iz većeg dijela međunarodnog financijskog sustava.
Već u četvrtak su se pojavili prvi znakovi da dva najveća, za Moskvu ključna ruska kupca, obuzdavaju obilan uvoz energenata kao odgovor na nove američke sankcije. Najveći indijski kupac ruske nafte, privatna tvrtka Reliance Industries, nagovijestila je da se priprema smanjiti ili čak privremeno zaustaviti kupnju. “Rekalibracija uvoza ruske nafte je u tijeku i Reliance će biti u potpunosti usklađen sa smjernicama [indijske vlade]”, rekao je glasnogovornik za agenciju Reuters. Nekoliko izvora također je Reutersu reklo da su kineske državne naftne tvrtke obustavile kupnju ruske sirove nafte, barem kratkoročno, zabrinute da će prekršiti nove sankcije.
Sektor nafte i plina čini otprilike petinu ruskog BDP-a, a nagli pad potražnje od dva glavna ruska kupca predstavljao bi razoran udarac za prihode Kremlja od nafte, ali bi istovremeno i potaknuo rast globalnih cijena.
Kina, najbliži ruski saveznik, i Indija, koja je nastojala ostati neutralna u ratu u Ukrajini, do sada su odbacivale zapadni pritisak da obuzdaju kupnju ruske energije kao prazne prijetnje. Poštivanje sankcija, pak, značilo bi odricanje od privilegije velikog popusta, odnosno vrlo niske cijene za rusku sirovu naftu, koja je znatno pomogla u zaštiti njihovih gospodarstava od rastućih globalnih troškova energije, kako piše Guardian.
U četvrtak je EU na svoj ruski popis sankcija dodala dvije kineske rafinerije – Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical. Te dvije kompanije su ekonomski najznačajnije kineske tvrtke koje je EU do sada stavila na popis.
Neki stručnjaci povezani s Kremljem također su priznali da bi američke mjere mogle naštetiti ruskom gospodarstvu. Igor Juškov, stručnjak za energetiku na Financijskom sveučilištu pri ruskoj vladi, rekao je za ruski poslovni dnevnik Kommersant da će zbog sankcija Rosnjeftu i Lukoilu azijski kupci biti neskloni izravno kupovati naftu, nego će prisiljavati tvrtke da se oslanjaju na dulje lance posrednika za najam tankera i prodaju svoje sirove nafte, što bi značajno povećalo troškove.
Ipak, učinak sankcija uvelike će ovisiti o tome koliko će se strogo provoditi, a posebno o tome je li Washington spreman nametnuti sekundarne sankcije zemljama koje nastave poslovati s ruskim naftnim tvrtkama.
Rusija ima mjesec dana za pripremu prije nego što ograničenja stupe na snagu i vjerojatno će to vrijeme iskoristiti za prilagodbu novoj situaciji. Moskva je dugo pronalazila načine da izbjegne zapadne sankcije putem raznih nejasnih trgovinskih obrazaca, među kojima je i mreža tankera poznata kao “flota u sjeni”. Ta mreža, koja se oslanja na stare brodove koji plove pod nejasnim zastavama i kojima upravljaju fiktivne tvrtke na Bliskom istoku i u Aziji, omogućila je Rusiji da održi izvoz nafte ključnim kupcima u Indiji i Kini unatoč ograničenju cijena skupine država G7 i embargu EU-a.
U međuvremenu, neki u Moskvi posve su uvjereni da će se Rusija ponovno prilagoditi. “Naprosto će se pojaviti nove prodajne sheme”, rekao je Mihail Zvinčuk, popularni ruski vojni bloger povezan s ministarstvom obrane. “One će zakomplicirati logistiku i troškove, ali naftni biznis se već tri godine bavi tim problemima i sasvim dobro se snalazi”, dodao je.
No, doseg američkih sankcija je golem i za većinu tvrtki rizik od toga da budu odsječene od šireg zapadnog financijskog sustava mogao bi pretegnuti nad koristima koje donosi nastavak trgovine s Rusijom, zaključuje The Guardian.
