Ruski predsjednik Vladimir Putin bi konačno trebao posjetiti Tursku i naći se s tamošnjim liderom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Ruski i turski mediji navode da bi se to moglo dogoditi u ponedjeljak 12. veljače, ali prorežimska agencija Ria novosti sada kaže da je to “okvirni i najvjerojatniji datum” te da se može i pomaknuti. Podsjetimo da je Putin početkom 2023. najavljivao put u Tursku, ali je početkom rujna ipak Erdoğan stigao u Soči na razgovore.
Putinu je važno posjetiti Tursku kako bi dokazao svojoj javnosti da nije u izolaciji te da može posjetiti čak i zemlju članicu NATO-a, pogotovo bez velikog rizika “za svoj život”. Naime, Ankara nije ratificirala Rimski sporazum o Međunarodnom kaznenom sudu, pa Erdoğan neće doći u delikatnu situaciju da mora privesti svog gosta, a Putin se opet može praviti važan kako mu Zapad, eto, može staviti soli na rep sa svojim “uhidbenim nalogom”.
No, što se može očekivati od Putinova posjeta? Da samo pokaže mišiće ili bi nešto moglo biti? Dobro obaviješteni turski analitičar Engin Özer kaže da će Erdoğan najvjerojatnije Vladimiru Putinu predložiti modalitete “mirovnog plana” ili makar “dogovora o prekidu vatre”. Naime, kako napominje Özer, američki i turski diplomati u Ankari već neko vrijeme “razmjenjuju ideje i prijedloge” o tome. I Putinov pomoćnik Jurij Ušakov je za ruske medije rekao kako će “središnja tema razgovora dvojice čelnika biti Ukrajina”. Neki turski mediji navode kako bi Ankara bila posrednik u tim razgovorima čak i bez “izravnog susreta predstavnika Ukrajine i Rusije”. No, pitanje je što će biti predloženo te koliko će jedna i druga strana biti zadovoljne s obzirom na to da i jedni i drugi govore da ne odustaju od svojih ciljeva – Rusi da promijene vlast u Kijevu i njihove geostrateške prioritete (NATO i EU), a Ukrajina da oslobodi sva okupirana područja. Je li uopće moguće postići neki dogovor o primirju, kao prvom preduvjetu za početak bilo kakvih mirovnih pregovora? Neki analitičari smatraju da Putin uoči skorih predsjedničkih izbora, osjećajući da dolazi do zamora ratom i u Rusiji, stalno stvara dojam da je spreman na pregovore, ali to čini samo zbog “dnevnopolitičkog efekta” i dojma da je on za “mir”, a ne zato što bi to stvarno želio, prije nego što ostvari sve planove zbog kojih je i krenuo u ratnu avanturu protiv Kijeva. Kako bilo, čini se da će Erdoğan Putinu staviti nekakav prijedlog na stol. Podsjetimo da rat krajem veljače ulazi u treću godinu, a od početka ruske agresije nije bilo niti jednog jedinog dana makar kratkog primirja ili prekida vatre.
No, posjet Turskoj dolazi za Putina u delikatnom trenutku međusobnih odnosa. Prvo, upravo su ovih dana turske banke donijele odluku o zatvaranju i blokiranju računa ruskih tvrtki koje su preko Turskog bankarskog sustava uspijevale premostiti zapadne sankcije (Turska ih nije uvela) te im odbijaju i transakcije prema trećim zemljama. Sve to, kako pišu i moskovske Vedomosti, iz straha da oni ne potpadnu pod zapadne bankarsko-financijske sankcije nakon nedavne uredbe i upozorenja američkog predsjednika Joea Bidena u vezi s tim. “Početkom godine ruske su se tvrtke već žalile na obustavu plaćanja između Rusije i Turske”, pišu moskovske Vedomosti, a u Kremlju je zbog toga zazvonilo na uzbunu. Podsjetimo da su to učinile i neke kineske banke iz istog razloga. Osim toga, Turska je prije nekoliko dana konačno ratificirala članstvo Švedske u NATO-u (Moskva se do zadnjeg nadala da do toga neće doći), a Ankara će kao nagradu za taj čin dobiti iz SAD-a “partiju” zrakoplova F-16, što je nedavno odobrio američki predsjednik Joe Biden. Ankara bi htjela još i zrakoplove Eurofighter Typhoon te američke F-35, ali im je iz Washingtona poručeno da F-16 može, ali za F-35 moraju se odreći ruskih raketnih sustava S-300 i S-400.
No, razgovori dvojice vođa trebali bi ipak biti od koristi, a ne samo da se Putin slika s Erdoğanom i to pokaže svojoj javnosti, nego bi se možda moglo doći i do značajnijih promjena na “ukrajinskom pravcu”. Ukrajinski analitičar Ihor Rejterovič za kijevsku je TV postaju Kanal 24 izjavio da “ne treba očekivati ništa spektakularno” od tog susreta jer po Putinu samo važno da ga vide s Erdoğanom. Moskvi je jako stalo do odnosa s Turskom kao jednim od važnih partnera te ju stalno žele predstaviti kao “NATO-ovskog troublemakera” i zemlju preko koje mogu izigravati sankcije. No, treba podsjetiti da je od početka napada na Ukrajinu u Turskoj utočište našlo više od 200 tisuća Rusa koji su pobjegli od mobilizacije ili se ne slažu s Putinovom politikom.
Ruski predsjednik ne putuje često izvan svojih granica. Prošle je godine posjetio Kirgistan, Kinu, Kazahstan i Bjelorusiju te je bio u jednodnevnom posjetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji. Osim toga, ruski prorežimski mediji najavljuju da bi Putin uskoro mogao skoknuti do Kim Jong-una u Sjevernu Koreju te posjetiti još Mongoliju, Burundi i Tajland. Najavljuje se također da bi u studenome mogao otići Brazil na skup G20 te u Peru na summit Azijsko-tihooceanskog ekonomskog foruma (APEC).
