Bosna i Hercegovina ponovno je dobila upozorenje da mora što prije usvojiti proračun za institucije BiH. Bez proračuna nema sredstava iz Plana rasta, a bez novca BiH ne može ispuniti svoje projekte i uvjete za članstvo u europskoj obitelji. Za usvajanje proračuna potreban je politički dogovor, koji još uvijek nedostaje.
Približavamo se drugoj polovici godine bez proračuna za tekuću godinu. Ovo ne bi bilo neobično za Bosnu i Hercegovinu, da razlog za neusvajanje najvažnijeg zakona ovaj put nije višak novca.
“Trenutno imamo preko 800 milijuna KM na računima koji čekaju na upotrebu. To je novac od akciza, vezan za putarine za izgradnju cesta i autocesta, kao i sredstva od Elektroprenosa i RAK-a. To je apsurd BiH,” naglašava ministar financija i trezora BiH, Srđan Amidžić.
Tamo gdje je novac, tamo su i problemi. Međutim, novac nije problem; problem je raspodjela. Svi žele više. Kako je ministar Amidžić naveo, na računu UIO stoji novac koji bi trebao biti raspodijeljen i stavljen u upotrebu. Zbog toga stav da proračun ne treba biti usvojen dok se višak novca ne raspodijeli. Vlasti iz RS zahtijevaju da se novac iz UIO dijeli prema privremenoj odluci iz 2009. godine, u omjeru 59% za Federaciju, 39% za RS i 2% za Brčko distrikt, što je za Federaciju sporno već godinama. Bez političkog dogovora o raspodjeli nema ni proračuna.
“Nema osnovnog financijskog dokumenta države, a pričaju o europskom putu, o planu rasta, o sredstvima EU. BiH neće moći povući ta sredstva dok vlast ne usvoji redoviti godišnji proračun. Ušli smo u šesti mjesec, a nema ni naznake nacrta u Vijeću ministara BiH,” kaže Dženan Đonlagić, izaslanik u Klubu Bošnjaka u Domu naroda PSBiH.
“Ne bi trebalo postojati nikakvi preduvjeti ili uvjetovanja bilo koga da bi se donio proračun. Mislim da je proračun trebao biti donesen jučer i ne znam zašto to nismo učinili. Nemam odgovora,” ističe predsjednik Naše stranke Edin Forto.
Odgovora nema ni za čelnike Europske unije koji čekaju usvajanje proračuna BiH kako bi dobili novac iz Plana rasta.
“Prije svega, Zakon o proračunu institucija BiH neophodan je za funkcioniranje institucija BiH. Također, uvjet je za prve tranše za implementaciju Plana rasta. Nadam se i uvjerena sam da će politički predstavnici i nadležno ministarstvo, kao tehnički obrađivač prijedloga zakona, u što skorijem roku pripremiti prijedlog zakona,” navodi predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto.
Bez proračuna Bosna i Hercegovina nema osnovni instrument kako bi sredstva iz Plana rasta učinila operativnim, što je nedopustivo, smatraju stručnjaci.
“Gubimo jako puno, neovisno o Planu rasta, ali posebno s Planom rasta. To šalje poruku o našem odnosu prema tako vrijednoj i važnoj inicijativi za cijelu regiju, posebno za BiH. Posebno u kontekstu potreba BiH i oba entiteta, koji su iskazali potrebu za vanjskim financiranjem kako bi riješili probleme u fiskalnom sektoru,” smatra profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Azra Hadžiahmetović.
“Nevjerojatno je da se pitanje proračuna institucija BiH toliko ispolitiziralo da se politički predstavnici ne mogu usuglasiti i dogovoriti. To je neozbiljno,” poručuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Dok se čeka politički dogovor kojim će se usvojiti najvažniji financijski dokument u državi i raspodijeliti višak novca, na čekanju je siguran opstanak pojedinih institucija u BiH, ali i novi projekti. Proračun je potreban i za provođenje lokalnih izbora, ali bi donio i važna kadrovska rješenja.
