Da med iz Bosne i Hercegovine teško pronalazi kupce na stranom tržištu zbog, kako tvrde domaći pčelari, lažnog proizvoda koji je dosta jeftiniji, govori i podatak da je izvoz lani išao puževim koracima.
Vodeća izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, zatim Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Nešto manje količine otišle su na tržište Velike Britanije, Njemačke i Austrije, kao i u zemlje regije, dok je najviše uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske. Ovakve poražavajuće bilance sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u BiH, osobito u sezonama poput prošle, kada je suša desetkovala proizvodnju.
Predsjednik Saveza udruga pčelara RS-a Damir Barašin ističe da domaći pčelari uglavnom izvoze mala, luksuzna pakiranja meda. – Glavno tržište su nam zemlje Bliskog istoka, a razlog našeg tankog plasmana je cijena, koja je u Europi iznimno niska zbog velikih količina patvorenog meda, kojeg najviše ima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj – kazao je Barašin. On je dodao da se pošten i savjestan pčelar teško može nositi s cijenama patvorenog meda. Ističe i da su kontrole kvalitete meda jako slabe.
Prema njegovim riječima, kilogram domaćeg meda košta otprilike 25 KM. Klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, priča pčelar Svetislav Nikolić iz Banje Luke, uvelike određuju godišnji prinos meda.
– S košnicama koje posjedujem lako mogu osigurati plasman na domaćem tržištu. Naše područje je u deficitu s medom, odnosno imamo manju ponudu u odnosu na potražnju, zato se kod nas i pojavljuje razni med. Tko je uspio izgraditi svoj imidž i na tržištu se pokaže da ima dobar med, lako proda svoje proizvode – kazao je Nikolić, koji se pčelarstvom bavi 44 godine.
