Čuli ste za inflaciju, ali jeste li čuli za šrinkflaciju? Ovaj pojam odnosi se na praksu smanjenja težine ili volumena proizvoda, uglavnom prehrambenih, dok se cijena zadržava ili povećava. Jednostavan razlog iza toga je profit proizvođača. Ovaj trend je također postao primjetan u Bosni i Hercegovini. Kako bi se spriječila manipulacija potrošača, neke zemlje Europske unije naložile su trgovcima da na policama označe proizvode kojima je smanjena težina. Kakvo je stanje u našoj zemlji?

Kada su cijene počele naglo rasti zbog inflacije, globalno se pojavila pojava poznata kao šrinkflacija. To uključuje smanjenje težine proizvoda uz zadržavanje istih ili viših cijena. Na primjer, pola kilograma kave sada je pakirano u 350 grama, ali cijena je ostala ista. Možda najprepoznatljiviji primjer je čokolada, koja se s prvotnih 100 grama smanjila na 90, a sada na 75 grama, s značajno višom cijenom. Gotovo svi prehrambeni proizvodi prate ovaj trend.

Muris Marić iz Udruge građana “Don,” Prijedor : “Ono što je vidljivo na našem tržištu je da više nema kilogramskih pakovanja, i više nije ni litra jogurta, već 1,25 litra jogurta i mlijeka. Svi se snalaze kako bi zaradili u ovim vremenima.”

Iako je šrinkflacija zakonski dozvoljena, nije fer prema potrošačima, kojima proizvođači svjesno manipuliraju. U nekim zemljama, poput Francuske, vlada je naredila trgovcima da na policama označe proizvode kojima je smanjena težina, ali su zadržali staru cijenu. Predstavnici potrošača kažu da se to u Bosni i Hercegovini ne može očekivati u skorije vrijeme.

Ekonomisti kažu da se iza svega krije skrivanje poskupljenja i veći profit, ali navode i druge primjere kako proizvođači, uvjetno rečeno, varaju kupce.

IGOR GAVRAN, ekonomist navodi konkretne primjere: “Na polici možete naći dimljeni sir, ali na pravom dimljenom siru, koji je skuplji, nalazi se mliječna mast, dok se na lažnom siru, koji je lažno deklariran kao sir, nalazi biljna mast. Ako imamo biljnu mast, onda to nije sir. Zatim imamo razne vrste pavlaka, koje se lažno predstavljaju kao pavlaka koja bi se trebala praviti od mlijeka, ali umjesto toga sadrži biljne masti.”

Kako bi sve bilo kamuflirano i teže uočljivo, proizvodi se sada uglavnom pakiraju s naljepnicama koje dosežu, na primjer, vrh boce, pa se težina često ne vidi tijekom kupovine. Mnogi tek kad dođu kući i raspakiraju vrećice, shvate da su zapravo kupili manje.

Čuli ste za inflaciju, ali jeste li čuli za šrinkflaciju? Ovaj pojam odnosi se na praksu smanjenja težine ili volumena proizvoda, uglavnom prehrambenih, dok se cijena zadržava ili povećava. Jednostavan razlog iza toga je profit proizvođača. Ovaj trend je također postao primjetan u Bosni i Hercegovini. Kako bi se spriječila manipulacija potrošača, neke zemlje Europske unije naložile su trgovcima da na policama označe proizvode kojima je smanjena težina. Kakvo je stanje u našoj zemlji?

Kada su cijene počele naglo rasti zbog inflacije, globalno se pojavila pojava poznata kao šrinkflacija. To uključuje smanjenje težine proizvoda uz zadržavanje istih ili viših cijena. Na primjer, pola kilograma kave sada je pakirano u 350 grama, ali cijena je ostala ista. Možda najprepoznatljiviji primjer je čokolada, koja se s prvotnih 100 grama smanjila na 90, a sada na 75 grama, s značajno višom cijenom. Gotovo svi prehrambeni proizvodi prate ovaj trend.

Muris Marić iz Udruge građana “Don,” Prijedor : “Ono što je vidljivo na našem tržištu je da više nema kilogramskih pakovanja, i više nije ni litra jogurta, već 1,25 litra jogurta i mlijeka. Svi se snalaze kako bi zaradili u ovim vremenima.”

Iako je šrinkflacija zakonski dozvoljena, nije fer prema potrošačima, kojima proizvođači svjesno manipuliraju. U nekim zemljama, poput Francuske, vlada je naredila trgovcima da na policama označe proizvode kojima je smanjena težina, ali su zadržali staru cijenu. Predstavnici potrošača kažu da se to u Bosni i Hercegovini ne može očekivati u skorije vrijeme.

Ekonomisti kažu da se iza svega krije skrivanje poskupljenja i veći profit, ali navode i druge primjere kako proizvođači, uvjetno rečeno, varaju kupce.

IGOR GAVRAN, ekonomist navodi konkretne primjere: “Na polici možete naći dimljeni sir, ali na pravom dimljenom siru, koji je skuplji, nalazi se mliječna mast, dok se na lažnom siru, koji je lažno deklariran kao sir, nalazi biljna mast. Ako imamo biljnu mast, onda to nije sir. Zatim imamo razne vrste pavlaka, koje se lažno predstavljaju kao pavlaka koja bi se trebala praviti od mlijeka, ali umjesto toga sadrži biljne masti.”

Kako bi sve bilo kamuflirano i teže uočljivo, proizvodi se sada uglavnom pakiraju s naljepnicama koje dosežu, na primjer, vrh boce, pa se težina često ne vidi tijekom kupovine. Mnogi tek kad dođu kući i raspakiraju vrećice, shvate da su zapravo kupili manje.