Agencija za rad i zapošljavanje BiH danas je objavila kako će se, budući da su međunarodni sporazumi o zapošljavanju najdjelotvorniji instrument u praćenju migracija radne snage, zalagati za kreiranje takvih sporazuma i kada je riječ o uvozu radne snage u Bosnu i Hercegovinu.
Iz Agencije ističu da se radne migracije ne mogu zaustaviti, no ono što oni mogu učiniti jest osigurati da radnici koji se odluče na odlazak budu sigurni, zaštićeni te da postoje točni podaci o radnim migracijama.
Precizirali su kako posredovanje u zapošljavanju radnika iz BiH u inozemstvu obavljaju putem međunarodnih sporazuma koje Bosna i Hercegovina sklapa s drugim državama s ciljem omogućavanja legalnog i uređenog zapošljavanja te zaštite radnika. Istaknuto je da su ti sporazumi osnovni instrumenti za sigurnost i zaštitu radnika koji rade u inozemstvu.
Zahvaljujući sporazumima o zapošljavanju te našoj ulozi u implementaciji sporazuma, nismo zabilježili slučajeve prijevara pri zapošljavanju u inozemstvu. Također, sporazumi o zapošljavanju omogućuju nam reakciju u slučajevima kršenja ugovora o radu i prava radnika, što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH koristila u zaštiti radnika iz BiH u Sloveniji – navode iz ove institucije.
Dodaju da sporazumi osim sigurnosti i zaštite radnika omogućuju i praćenje te upravljanje radnim migracijama, pri čemu posreduju u zapošljavanju samo onih profila koji su brojni na evidencijama nezaposlenih u Bosni i Hercegovini.
Iz Agencije naglašavaju kako se pritom oslanjaju na podatke s evidencija nezaposlenih osoba koje im redovno dostavljaju zavodi za zapošljavanje iz oba entiteta i Brčko distrikta BiH, te kako su zahvaljujući njihovoj ulozi svi radnici koji odlaze u inozemstvo putem međudržavnih sporazuma uredno odjavljeni s tih evidencija.
Ističu kako broj odlazaka na rad iz Bosne i Hercegovine nije povezan s posredovanjem Agencije za rad i zapošljavanje BiH, nego s uvjetima rada i visinom plaća u Bosni i Hercegovini. Kao primjer navode godine prije nego što je Agencija počela posredovati u zapošljavanju radnika u Sloveniji, kada je broj izdanih radnih dozvola u toj zemlji bio 43.604 (2008.) ili 19.185 (2011.).
U 2024. broj izdanih radnih dozvola iznosio je 13.436, od čega se 5.825 odnosi na posredovanje Agencije, dok se ostatak odnosi na ponovno izdavanje radnih dozvola radnicima koji već rade u Sloveniji. Kao primjer možemo navesti i Hrvatsku, s kojom nemamo zaključen sporazum o zapošljavanju, te gdje posredovanje ne ide preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a broj radnih dozvola za naše radnike u 2023. iznosio je 29.648 – priopćili su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
