Brojni građani Bosne i Hercegovine koji rade u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj često prevoze alate potrebne za obavljanje poslova preko granice.
Međutim, mnogi nisu upoznati s carinskim propisima i pitaju se mogu li dobiti kaznu zbog alata u automobilu.
Prijevoz alata preko granice nije zabranjen, ali carinski postupak ovisi o njegovoj vrijednosti, namjeni, vlasništvu i hoće li alat trajno ostati u drugoj državi ili će biti vraćen.
Prema članku 226. Delegirane uredbe EU komisije 2015/2446, profesionalna oprema može se privremeno uvesti na područje Europske unije uz potpuno oslobođenje od uvozne carine ako su ispunjeni propisani uvjeti.
U pravilu, oprema mora biti u vlasništvu osobe ili tvrtke izvan carinskog područja Europske unije, te je mora koristiti uvoznik ili se mora koristiti pod njegovim nadzorom.
Posebno je zanimljiva odredba koja se odnosi na građevinske radnike. Iako je oprema namijenjena izgradnji, popravku i održavanju zgrada u načelu isključena iz ove vrste potpunog oslobođenja, postoji iznimka za ručni alat.
To znači da se određeni alati koje koriste električari, vodoinstalateri, keramičari, automehaničari i drugi obrtnici mogu privremeno uvoziti bez plaćanja carine, pod uvjetom da su ispunjeni odgovarajući uvjeti i proveden carinski postupak.
ATA karnet, međunarodni carinski dokument koji olakšava privremeni uvoz i ponovni izvoz robe, također se može koristiti za profesionalnu opremu. U Bosni i Hercegovini ovaj dokument izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.
Činjenica da je alat rabljen, vidljivo korišten ili star nekoliko godina ne znači automatski da ga nije potrebno prijaviti carinskim službenicima.
Radnicima koji prevoze skuplji alat preporučuje se da imaju račune, potvrdu poslodavca o vlasništvu ili popis opreme sa serijskim brojevima. Takva dokumentacija može olakšati dokazivanje da alat nije namijenjen prodaji.
Posebno treba razlikovati privremeni uvoz od trajnog uvoza alata. Ako ste alat kupili u Bosni i Hercegovini i namjeravate ga trajno koristiti u Europskoj uniji, možda ćete morati platiti carinu i PDV.
Vrijednosno oslobođenje do 300 eura pri ulasku u Hrvatsku kopnenim putem, odnosno do 600 KM pri ulasku u BiH, odnosi se na robu nekomercijalne prirode. Profesionalna oprema ne mora automatski spadati pod ovu pogodnost.
Ako radnik privremeno unese alat koji već ima u Europskoj uniji u Bosnu i Hercegovinu, po povratku može ostvariti oslobođenje za vraćenu robu, uz dokaz o njenom prethodnom carinskom statusu i ispunjavanju zakonskih uvjeta.
Neprijavljivanje robe komercijalne prirode prilikom ulaska u Europsku uniju u Hrvatskoj može fizičku osobu koštati između 390 i 13.260 eura, ovisno o okolnostima i utvrđenom prekršaju. Moguće je i privremeno oduzimanje neprijavljene robe, piše GPMaljevac.
Radnici koji redovito putuju preko granice s profesionalnim alatima trebali bi prije putovanja provjeriti koji se carinski postupak primjenjuje na njihovu opremu, posebno ako prevoze vrijednu električnu opremu, građevinske strojeve ili velike količine alata.