Knjiga “Mostar u njemačkom putopisu”, autora prof. dr. sc. Ivice Petrovića, predstavljena je na mostarskom Filozofskom fakultetu.
Po riječima autora, ova knjiga je kompilacija tekstova njemačkih putopisaca koji su posjećivali ove krajeve i ostavili svoje zapise.
– Konkretno sam se bavio razdobljem prije i tijekom austrougarske uprave. U njihovim tekstovima se donosi povijest grada, ali i mostarska svakodnevnica. Mene je posebno zanimala svakodnevnica gdje se može vidjeti život ljudi, razvoj samog grada kroz vrijeme. Zanimala me kako te netko drugi vidi i u tom pogledu ima dosta zanimljivih opaski – kazao je Petrović.
Naglasio je kako je istraživanje bilo mukotrpno te kako je najviše materijala pronašao u Beču.
– Kod nas je situacija loša. Nema dostupne građe, tako da je bilo nužno nekoliko puta odlaziti, istraživati tekstove. Sav taj rad na kraju se isplatio. Knjiga će biti zanimljiva mnogim Mostarcima, bit će za njih podataka koje sigurno nisu čuli, a dosta tekstova je prvi put uopće prevedeno na hrvatski jezik – kazao je Petrović.
Uz ovu knjigu predstavljene se i dvije knjige koje je prof. Petrović preveo na hrvatski jezik “Putovanje u Bosnu – Od putujućeg botaničara”, autora Otta Sendtnera, i “Prikaz lovstva u našim novim carskim zemljama Bosni i Hercegovini”, autora Camilla Morgana.
– Riječ je o prijevodima njemačkih putopisa. Jedan se odnosi na lovstvo u BiH, a riječ je o specijaliziranom tekstu. Ima informacija o svakodnevnici, anegdotama i slično. Knjiga “Putovanje u Bosnu” govori o jednom od najznačajnijih njemačkih putopisa iz sredine 19. stoljeća u kojem se opisuje put njemačkog botaničara, profesora koji daje široku sliku ondašnjeg stanja BiH u pogledu botanike, ali i niz drugih zanimljivih informacija kada je riječ o etnologiji, etnografiji i svakodnevnom životu – kazao je Petrović.
Profesor dr.sc Mate Buntić osvrnuo se na prijevod teksta austrijskog putopisca Camilla Morgana, koji je prvi put objavljen 1912. godine, a prikazuje stanje lovstva u Bosni i Hercegovini.
– BiH je u to vrijeme bila vrlo bogata, ne samo brojnošću, nego i raznovrsnošću divljači, a ono što je privlačilo te njemačke i austrijske lovce bio je lov na krupnu divljač, poput medvjeda i vukova – kazao je Buntić.
Istaknuo je kako putopis nije značajan samo s aspekta lova i lovstva, nego i za poznavanje socioloških prilika tog doba, etnologije, ali i lingvistike.
