Predstavljanje knjige „Škripari – Hrvatski pokret otpora u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“ autora Ive Lučića upriličeno je u utorak u Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru.
Organizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba koji ističu kako je cilj otvoriti prostor za stručno i argumentirano promišljanje povijesnih procesa koji su obilježili razdoblje nakon 1945. godine, priopćeno je s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić rekao je kako je riječ o kapitalnom historiografskom djelu koje obilježava jednu epohu.
„Obraditi temu koja je ostavila duboke traume na tkivo našeg naroda nije bilo lako, no dobili smo kodificirano i institucionalizirano kolektivno pamćenje. Ova knjiga je kritička refleksija na ono što je desetljećima bilo zakopano u katakombama uspomena“, naglasio je Barbarić.
Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba prof. dr. sc. Miroslav Akmadža istaknuo je kako je prof. Lučić šesnaest godina radio na Institutu te ga smatraju svojim djelatnikom koji je ondje i započeo rad na knjizi.
„Napravio je najviše što se moglo, osobito u radu s izvorima do kojih je teško doći u Bosni i Hercegovini. To su ponajviše udbeni izvori koji većini nisu dostupni, za razliku od Hrvatske, a pronašao je način da dođe do većine njih“, rekao je Akmadža.
Mons. dr. sc. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski u miru rekao je kako prof. Lučić u knjizi donosi imena poginulih i izvješća biskupa Petra Čule iz toga vremena, koja je i predstavio, te dodao da su tada više stradavali pravednici nego krivci.
Prof. dr. sc. fra Robert Jolić istaknuo je kako je prof. Lučić prikupio opsežnu izvornu građu, relevantnu literaturu i brojna objavljena djela, pritom zadržavajući istraživačku objektivnost.
„Osobito je važno što se u knjizi nije postavio kao sudac, nego je prosudbu prepustio čitateljstvu. Razdoblje koje obrađuje bilo je iznimno teško, obilježeno progonom brojnih hercegovačkih obitelji, ne samo „škripara“ nego i svih koji su s njima bili ili su se mogli dovesti u vezu. Neki su završili u zatvorima, a neki su i ubijeni. Posebno me fascinira neutralnost prof. Lučića“, kazao je fra Robert Jolić.
Prof. dr. sc. Ivica Šarac objasnio je kako se sudionici pokreta nisu nazivali „škriparima“, nego su djelovali kao anonimni borci otpora, dok su ih tadašnje vlasti pogrdno označavale kao „bandite“, „odmetnike“ ili „teroriste“, a naziv „škripari“ s vremenom se ustalio u narodu i ostao u kolektivnom sjećanju.
Autor knjige prof. dr. sc. Ivo Lučić je istaknuo kako su u knjizi teški motivi i jedna cjeloživotna povezanost s tom temom o ljudima koji su nestali poslije i tijekom rata.
„Ovaj dio naše povijesti moramo osvijestiti, jer narod koji nema jasnu prošlost nema jasnu ni budućnost. Važno je to prikazati onako kako je doista bilo, jer to nije bila crno-bijela slika niti vrijeme lagodnog života, već teško i mučno razdoblje. Ovdje ćete vidjeti kako se taj režim odnosio prema hrvatskom narodu, a poruka je da će sve što radimo jednog dana izići na vidjelo i da o tome trebamo brinuti kako bismo pozitivnu priču ostavili generacijama koje dolaze“, rekao je Lučić, priopćeno je s Filozofskog fakulteta Sveučelišta u Mostaru.
