Predstavljanje organizira Hrvatska kulturna zajednica Troplet te poziva sve zainteresirane koji se žele upoznati s ovom zanimljivom, ali dosada neobrađenom temom, u kojoj će mnogi prepoznati priče o sudbini svojih predaka, rođaka i susjeda.
O knjizi će govoriti povjesničar dr. sc. Ante Čuvalo, magistar povijesti i informatologije Zvonimir Herceg, asistent na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta SUM, te sam autor dr. sc. Hrvoje Mandić.
O knjizi:
Knjiga donosi prikaz djelovanja komunističkog represivnog aparata protiv jataka koji su pomagali pripadnicima hrvatske protukomunističke gerile. Zauzdavanjem jataka slomljena je kralježnica otpora pripadnika navedene gerile i okončan je proces uspostave komunističke vlasti u Hercegovini. Ono što daje dodatnu simboliku i značaj komunističkom otporu jest činjenica da su srž jataka činile žene, odnosno majke kojima su supruzi i sinovi ubijeni kao pripadnici Oružanih snaga NDH na Bleiburgu i križnome putu, te djevojke pripadnika protukomunističke gerile koji su se skrivali u planinama i šumama, kao i njihove sestre. Knjiga iznosi svjedočenja jatakinja koje su na okrutan način bile mučene u komunističkim zatvorima poput Ćelovine (zatvor Okružnog suda u Mostaru) i Kazneno-popravnog doma Zenica (KPD), a neke su bile i ubijene. (iz Predgovora)
U dosadašnjoj hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj historiografiji nije napisan ni jedan znanstveni rad na temu kaznenih progona komunističkih vlasti protiv jataka protukomunističke gerile, a kamo li cjelovita sinteza. Ovo je prvi rad na tu temu.
Uz prikaze komunističkog terora prema civilnom hrvatskom stanovništvu i bivšim pripadnicima oružanih snaga NDH, a posebno prema potencijalnim jatacima, knjiga donosi i uvid u oružane akcije komunističkih vlasti protiv hrvatske gerile i sudske procese, kao i pregled pripadnika UDB-e koji su vršili progone te imena jataka po općinama (Široki Brijeg, Čitluk, Ljubuški, Grude, Posušje, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Mostar, Konjic, Jablanica, Rama, Čapljina, Stolac i Neum).
O autoru:
Hrvoje Mandić rođen je u Mostaru 1987. godine. Doktorirao je 2020. na Fakultetu hrvatskih studija s temom “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću”. Na Hrvatskom institutu za povijest izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u polju povijesti, a na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izabran je u naslovno nastavno-znanstveno zvanje docenta. Angažiran je kao vanjski suradnik-predmetni nastavnik na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Odjelu za povijest, te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na Sigurnosnim i međunarodnim studijima. Zaposlen je u Središnjem uredu za digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu.
U središtu njegova istraživanja su vojna povijest Drugoga svjetskog rata, hrvatska crkvena povijest u Drugom svjetskom ratu i poraću, te Domovinski rat. Dosad je objavio knjigu „Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću“ 2021., a istoimenu knjigu na engleskom jeziku objavio je 2024. godine.
