Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda danas će održati redovitu polugodišnju raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini.
Izvješće Visokog predstavnika trebalo bi biti točka dnevnog reda na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
Uz Christiana Schmidta, u radu sjednice sudjelovat će i Željka Cvijanović, predsjedateljica Predsjedništva BiH. Oprečni stavovi političara Federacije BiH i RS uoči današnjeg zasjedanja Vijeća.
Kako se navodi, u 67. izvješći visokog predstavnika za provedbu Mirovnog sporazuma u BiH naći će se period od 16. listopada do 15. travnja 2025. godine.
“Izvještajno razdoblje obilježeno je značajnim porastom napetosti, što nedvojbeno predstavlja iznimnu krizu u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sud BiH donio je 26. veljače 2025. godine prvostupanjsku presudu kojom je predsjednika RS Milorada Dodika osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja političkih dužnosti.
Razlog tome bilo je kazneno djelo neprovođenja odluke visokog predstavnika. Ovom odlukom obustavljaju se sve aktivnosti na donošenju zakona kojim bi se odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine proglasila neprimjenjivom u RS”, piše u izvješću.
Christian Schmidt je izvijestio i o antiustavnim djelovanjima Narodne skupštine RS-a i samih političara za kojima je raspisana središnja potjernica u BiH: Radovanom Viškovićem, Milorada Dodika i Nenada Stevandića.
“Nakon presude, vlasti RS odgovorile su neviđenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Uveli su zakon kojim se pravosuđu i državnim organima za provedbu zakona zabranjuje rad na području RS. Ovim mjerama se želi stvoriti paralelan i kontradiktoran sustav između državnih i entitetskih institucija. Potom je predsjednik RS Dodik najavio da planira podnijeti nacrt novog ustava RS, u skladu s njihovim redovitim javnim izjavama u kojima pozivaju na “mirni raspad” i “mirnu secesiju” i više puta se pozivaju na “izvorni Dayton” ili “odcjepljenje”.
Ovaj pokušaj donošenja novog entitetskog ustava posebno je opasan korak. Nesuglasice među članicama koalicije na državnoj razini dovele su na kraju do odluke Trojke (SDP BiH-NiP-NS) da raskine koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Iako su oporbene stranke RS (PDP, SDS, ZPR) bile spremne sudjelovati u vlasti na državnoj razini i taj korak je već djelomično realiziran, rekonstrukcija Vlade se pokazuje sve težom s obzirom na raspored ovlasti u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine”, piše u izvještaju.
U daljem izvještaju koji ima više od 40 stranica, naveo je i kontinuirane napade na instituciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ali i pokušaje osobnog napada od strane dužnosnika u RS.
“Vladajuća koalicija u RS nastavila je koristiti zakonodavstvo i političku retoriku, uz međunarodne kontakte i lobiranje za dovođenje u pitanje i potkopavanje legitimiteta Ureda visokog predstavnika, koji je uspostavljen u skladu s Aneksom X Općeg Okvirnog sporazuma za mir u BiH”, navodi se.
U izvještaju se dodatno osvrnuo na pitanja ravnopravnosti spolova, sigurnosti novinara, povratku raseljenih osoba, te pitanju državne imovine.
