U Njemačkoj, zemlji koju mnogi nazivaju ‘motorom EU-a’ održavaju se izvanredni izbori – možda i najvažniji novijoj povijesti te zemlje. Predizbornu kampanju obilježile su teme migracija i ekonomije, na kojima je krajnja desnica dobila zamah kakav desetljećima nije imala.
Biračka mjesta otvaraju se u 8 sati a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa. Prve procjene temeljene na izlaznim anketama očekuju se nakon zatvaranja birališta u 18 sati.
Politička kriza u Njemačkoj pokrenuta je kada se Scholzova koalicija raspala 6. studenog, na dan kada je u SAD-u ponovno izabran Donald Trump. AfD, najjača na bivšem komunističkom istoku, na putu je prema najboljem rezultatu u povijesti nakon što je Njemačka izložena nizu napada u kojima su osumnjičeni tražitelji azila.
Povijesno niske ocjene SPD-a u anketama od oko 15 posto sugeriraju da je Olaf Scholz platio cijenu loših gospodarskih rezultata Njemačke u vrijeme kada je rat u Ukrajini podigao cijene energije. Frustracija vodstvom zemlje potaknula je uspon AfD-a, koji prema anketama ima 20 posto, ali izgleda da će ostati u oporbi jer su sve druge stranke obećale da će ga držati podalje od vlasti.
Ankete pokazuju da su demokršćanska Unija CDU/CSU i njezin kandidat za kancelara Friedrich Merz i dalje u vodstvu s 28 do 33 posto. Ovisno o ispitivanju, Uniji bi bio potreban jedan koalicijski partner ili dva, što bi zbog razlika u mnogim političkim pitanjima bilo vrlo mukotrpno.
