Potražnja za dugotrajnim smještajem za starije osobe u Hrvatskoj značajno premašuje postojeće kapacitete u javnom i privatnom sektoru – trenutno imamo 662 pružatelja usluga s 32.600 mjesta što nije dovoljno, liste čekanja su jako duge i kronično nedostaje njegovatelja.
U Hrvatskoj je trenutno 23,19 posto osoba starije od 65 godina, a s obzirom na demografska kretanja potražnja za smještajem će u idućim godinama i desetljećima rasti, kao i potrebe za stranim radnicima u nedostatku domaćih.
U Udruzi zdravstvene njege pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) navode kako su u javnim domovima za starije osobe liste čekanja izrazito duge, na mjesto se čeka i do 10 godina, a trenutno je na listi između 17 i 20 tisuća osoba. Istovremeno, privatni i obiteljski domovi, gdje je smještaj značajno skuplji pa i dostupniji, bilježe visoku popunjenost – od 90 do 100 posto.
Procjenjuju i da će potreba za institucionalnim i izvaninstitucionalnim oblicima dugotrajne skrbi rasti 20 do 30 posto do 2030. godine.
“Problem predstavlja i kronični manjak njegovatelja i medicinskog osoblja s čime se suočava većina domova, osobito manji privatni i obiteljski, pa strana radna snaga nije privremeno rješenje, već nužna komponenta stabilnosti sektora u idućih 10 do 15 godina” govori Pavo Ćorluka, dopredsjednik HUP-ove Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi.
“Naši članovi ističu da bez strane radne snage mnogi domovi danas ne bi mogli održavati puni opseg usluga. Ti radnici donose dodatnu vrijednost, ali država mora stvoriti sustavnu podršku za njihovu integraciju – uz brže procedure, obrazovanje i jezičnu prilagodbu”, ističe.
Ministarstvo: Izgradnja 18 centar i razvoj izvaninstitucionalnih usluga
Podaci Ministarstva rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pokazuju da je, od 662 pružatelja usluge smještaja i organiziranog stanovanja za starije osobe, četiri osnovala država, 45 županije i Grad Zagreb, a 613 je u privatnom vlasništvu ili vlasništvu udruga.
Od ukupno 32.623 mjesta u domovima, 186 je u državnima, 11.135 u domovima čiji su osnivači županije, a 21.302 kod drugih osnivača.
Ministarstvo kao prioritete navodi deinstitucionalizaciju i razvoj izvaninstitucijskih i socijalnih usluga, kako bi se starijima omogućio što dulji i kvalitetniji boravak u vlastitom domu uz podršku u zajednici.
Izgradnja planiranih 18 centara za starije osobe, dodaju, pridonijet će osiguravanju ravnomjerne regionalne rasprostranjenosti usluge smještaja za 1849 korisnika, te drugih izvaninstitucijskih usluga za 4549 korisnika, poput boravaka ili pomoći u kući.
Najavljuju i da će izraditi Plan razvoja radne snage na temelju analize radne snage u socijalnom i zdravstvenom sektoru koja se provodi okviru Operativnog plana razvoja integrirane dugotrajne skrbi 2025.-2030. godine, a u suradnji s Hrvatskih zavodom za zapošljavanje pokrenut je i Program obrazovanja njegovatelja putem vaučera.
Do sada ih je dodijeljeno 1092, oko 500 polaznika dosad je završilo program, ostali ga pohađaju, a još 96 čeka početak edukacije, navode iz Ministarstva.
HUP: Trenutačno u domovima radi 800-1200 stranih radnika
Iako nema službene statistike, prema procjenama HUP-ovih članova i podacima HZZ-a, u domovima za starije i nemoćne trenutačno radi između 800 i 1200 stranih radnika.
Najveći broj dolazi iz Filipina, Nepala, Indije i Indonezije te s područja Zapadnog Balkana, posebno iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije. Riječ je uglavnom o njegovateljima, pomoćnim radnicima i kućnim asistentima, dok je medicinsko osoblje još uvijek dominantno domaće, navodi Ćorluka.
Poslodavci ističu da su strani radnici motivirani, disciplinirani i spremni učiti, no nedostaje standardiziranog programa integracije na nacionalnoj razini, pa je adaptacija često prepuštena samim domovima i poslodavcima koji organiziraju neformalno mentorstvo i tečajeve hrvatskog jezika.
Ana Jelančić, osnivačica privatnog doma u zagrebačkoj Brezovici s 97 kreveta koji su uglavnom stalno popunjeni, kaže kako u ovom trenutku zapošljava petero stranih radnika na poslovima spremačice, sobarice i pomoćnih radnika u kuhinji, a uskoro bi putem agencije trebale doći i zaposlenice iz Filipina koje već rade u Hrvatskoj i koje su se dobro snašle.
Kaže kako zapošljavaju 50 do 60 radnika i da dugo godina imaju stalno medicinsko osoblje, no da domaći radnici više ne žele raditi niže kvalificirane poslove.
Problem niskih plaća
U HUP-ovoj udruzi smatraju kako Hrvatska hitno treba sveobuhvatnu reformu sustava dugotrajne skrbi koja će bolje povezati socijalni i zdravstveni sustav, omogućiti razvoj održive mreže pružatelja usluga, uz jasno definirane standarde kvalitete, financiranja i nadzora.
Znanstvena suradnica u Institutu za javne financije Marijane Bađun bavila se istraživanjem uloge imigracije u rješavanju nedostatka radne snage, a zaključak je da je ona neizbježno rješenje da bi se riješio manjak, pri čemu treba poboljšati i trenutačne plaće domaćim radnicima.
Plaće su manje nego u zdravstvu te su medicinske sestre nesklone raditi u domovima za starije, a zbog nedovoljnog financiranja dodatno se pogoršavaju uvjeti rada zaposlenika jer moraju raditi znatno više. Ispitanici su ocijenili da je dugotrajna skrb u Hrvatskoj zanemarena i nerazvijena, te da postoje velike regionalne nejednakosti u dostupnosti skrbi koju si brojne starije osobe ne mogu priuštiti.
Naime, uz nedostatak radnika i kapaciteta veliki problem su i cijene domova koje variraju ovisno o gradu, stupnju njege, vrsti sobe i smještaja, pri čemu privatni može biti dvostruko ili trostruko skuplji. Iako postoje subvencioniranja i sufinanciranja smještaja, zbog rasta troškova u posljednje vrijeme bilježi se novi val poskupljenje smještaja u domovima diljem Hrvatske.
Zagreb: Na listi čekanja za gradski dom 2500 osoba
Grad Zagreb zasad ne diže cijene, a uz nedovoljne smještajne kapacitete, kao najveći problem ističu nedostatak osoblja u svih 11 gradskih domova, u kojima je zaposleno 176 medicinskih sestara i 360 njegovateljica.
Kako bi zadržali i zaposlili radnike koriste razne mjere, poput nagrada, sufinanciranja daljnjeg obrazovanja, zapošljavanja medicinskih sestara s višim stupnjevima obrazovanja uz priznavanje koeficijenata te na temelju ugovora o dodatnom radu. Deficit radnika nadomještaju i nastavkom rada nakon 65. godine i zapošljavanjem umirovljenika, dok stranim radnicima omogućuju učenje hrvatskog. Trenutačno je zaposleno 38 stranih radnika, koji čine udio od tri posto.
U 11 gradskih domova na 18 lokacija ima mjesta za 4027 korisnika, no trenutačno je to nešto manje zbog obnove tri objekta. Zajedno sa 62 druga pružatelja usluga, trenutno je na području grada 6717 mjesta.
Broj zainteresiranih kandidata u gradskim domovima godinama se pak kreće oko 10.000, dok je njih oko 2500 na listi čekanja.
Iz Grada podsjećaju da su započeli s pripremom dokumentacije za izgradnju četiri nova doma – u Dubravi, Sesvetskom Kraljevcu, Španskom te Prečkom, a planirana je i dogradnja Doma za starije osobe Sveta Ana u Novom Zagrebu.
