Izaslanstvo hrvatskih dužnosnika u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskoj županiji boravilo je danas u posjetu katoličkim župama klišanskoga kraja.

Domaćini predsjedatelju Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavu Martinoviću, federalnoj ministrici kulture i športa Sanji Vlaisavljević i predsjednici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Mariji Buhač bili su župnik u župama Obri i Solakova Kula don Marin Marić, župnik u župi Podhum-Žitače fra Ivica Karatović i predsjednik Gradskoga odbora HDZ-a BiH Konjic Ivan Antić, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Gostima je predstavljena slika toga kraja, u kojemu trenutačno ima vrlo malo povratnika, a potom i perspektive i mogućnosti koje nudi to prirodnim resursima, poviješću i ljudima čvrste vjere okrunjene bogatstvom duhovnih zvanja iznimno bogato podneblje, smješteno u dolini Neretvice.

Izaslanstvo je obišlo župnu crkvu u Kostajnici, prisjetili se ubojstva obitelji Anđelić i presudnoga utjecaja koji je taj zločin imao na povratak. Potom su posjetili najstariju katoličku crkvu toga kraja i jednu od najstarijih u Hercegovini, crkvu sv. Ante na Žitačama. Spomenuto zdanje, staro više od dvije stotine godina, treba obnovu i zaštitu, jednako kao i brojni drugi katolički sakralni objekti, crkve i bazilike, od kojih neke datiraju iz trećeg stoljeća.

Priča o povratu u klišanski kraj otvorena je i na njoj se, suradnjom mjesnih župnika, raseljenih Klišana i dužnosnika na različnim razina vlasti, počevši od Grada Konjica, preko HNŽ-a pa sve do FBiH, posljednjih godina intenzivno radi, istaknuto je ovom prigodom.

Iskorak, dogovoren nakon današnjega posjeta, obnova je i zaštita kulturno-povijesnih spomenika u koju će, prema riječima federalne ministrice Vlaisavljević, biti uključeno i njezino ministarstvo kroz projekte koje ima za te namjene.

Martinović, Vlaisavljević i Buhač poručili su kako je svaki kamenčić u mozaiku oživljavanja života u klišanskomu kraju važan, uključujući i obnovu povijesnih te spomenika kulture koji potvrđuju duboku ukorijenjenost i hrvatskoga katoličkog puka na tim prostorima, stoji u priopćenju.

Izaslanstvo hrvatskih dužnosnika u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskoj županiji boravilo je danas u posjetu katoličkim župama klišanskoga kraja.

Domaćini predsjedatelju Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavu Martinoviću, federalnoj ministrici kulture i športa Sanji Vlaisavljević i predsjednici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Mariji Buhač bili su župnik u župama Obri i Solakova Kula don Marin Marić, župnik u župi Podhum-Žitače fra Ivica Karatović i predsjednik Gradskoga odbora HDZ-a BiH Konjic Ivan Antić, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Gostima je predstavljena slika toga kraja, u kojemu trenutačno ima vrlo malo povratnika, a potom i perspektive i mogućnosti koje nudi to prirodnim resursima, poviješću i ljudima čvrste vjere okrunjene bogatstvom duhovnih zvanja iznimno bogato podneblje, smješteno u dolini Neretvice.

Izaslanstvo je obišlo župnu crkvu u Kostajnici, prisjetili se ubojstva obitelji Anđelić i presudnoga utjecaja koji je taj zločin imao na povratak. Potom su posjetili najstariju katoličku crkvu toga kraja i jednu od najstarijih u Hercegovini, crkvu sv. Ante na Žitačama. Spomenuto zdanje, staro više od dvije stotine godina, treba obnovu i zaštitu, jednako kao i brojni drugi katolički sakralni objekti, crkve i bazilike, od kojih neke datiraju iz trećeg stoljeća.

Priča o povratu u klišanski kraj otvorena je i na njoj se, suradnjom mjesnih župnika, raseljenih Klišana i dužnosnika na različnim razina vlasti, počevši od Grada Konjica, preko HNŽ-a pa sve do FBiH, posljednjih godina intenzivno radi, istaknuto je ovom prigodom.

Iskorak, dogovoren nakon današnjega posjeta, obnova je i zaštita kulturno-povijesnih spomenika u koju će, prema riječima federalne ministrice Vlaisavljević, biti uključeno i njezino ministarstvo kroz projekte koje ima za te namjene.

Martinović, Vlaisavljević i Buhač poručili su kako je svaki kamenčić u mozaiku oživljavanja života u klišanskomu kraju važan, uključujući i obnovu povijesnih te spomenika kulture koji potvrđuju duboku ukorijenjenost i hrvatskoga katoličkog puka na tim prostorima, stoji u priopćenju.