O novom popisu stanovništva u BiH, nakon posljednjeg koji je proveden 2013. godine, danas se gotovo i ne govori, iako zbog toga što ne znamo koliko nas je trpe brojni sektori, uključujući i gospodarstvo.
Demografi to objašnjavaju riječima: “Ako, primjerice, strana tvrtka želi uložiti u neku općinu u BiH, o tome će itekako detaljno razmisliti jer ne zna koliko u toj lokalnoj zajednici ima radno sposobnog stanovništva, a da ne spominjemo ostale parametre.”
Način na koji se ovoj temi pristupa u BiH može se opisati jednom rečenicom: popis stanovništva u BiH trebao je biti proveden još 2011. godine, ali zbog izostanka dogovora proveden je tek 2013., dok se na rezultate, kao da nas ima milijarde, čekalo gotovo tri godine, a Agencija za statistiku BiH objavila ih je u lipnju 2016. godine.
Iz ove agencije navode kako, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordiniraju planiranje, provođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi procijene da je to potrebno. Takva koordinacija, ističu, podrazumijeva poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 tog sporazuma.
“Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH Agencija je formirala radnu skupinu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutačno nije moguća jer još nisu definirani ključni elementi poput proračuna i datuma početka popisa”, izjavila je za “Nezavisne novine” Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.
Prema njezinim riječima, praksa pokazuje da se zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To, dodaje Aganović, uključuje definiranje datuma početka popisa, popisnih pitanja, financijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata. Istaknula je i kako probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja.
“Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona”, navela je Aganović.
Podsjetila je da je upravo to bio slučaj s prethodnim popisom u BiH.
“S obzirom na navedene okolnosti jasno je da je provođenje popisa stanovništva u 2025. godini, nažalost, nerealno jer je riječ o najsloženijem statističkom istraživanju. Organizacijski, metodološki, financijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja trebaju biti testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa”, istaknula je Aganović.
Dodala je i da, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa stanovništva treba aktivno sudjelovanje i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.
“Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i točne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi, BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva”, izjavila je Aganović za “Nezavisne novine”.
Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović podsjeća kako je standard da se popis provodi svakih 10 godina. Ne sjeća se, kaže, kada je posljednji put pročitao da se tema popisa uopće spominje. Smatra kako je popis stanovništva iznimno važan.
“Mislim da je točan podatak o tome koliko nas je, zajedno s podacima o dobnoj i obrazovnoj strukturi, najpotrebniji gospodarstvu ove zemlje jer je to jedan od glavnih pokazatelja smjera u kojem idemo i potencijala kojima raspolažemo”, rekao je Ferhatbegović za “Nezavisne novine”.
Dodao je kako gospodarstvo zbog toga trpi, podsjećajući da je posljednji popis pokazao zabrinjavajuće trendove u dobnoj strukturi stanovništva, gdje se pokazalo da je bh. stanovništvo u odnosu na 1991. godinu značajno starije.
“Da smo popis proveli kada smo trebali, on bi pokazao da je naše društvo sve starije i da nas je sve manje, a to bi opet bili značajni pokazatelji koji bi ukazivali na potrebu promišljanja u kojem smjeru treba razvijati mirovinske fondove, zdravstveni i obrazovni sustav”, zaključio je Ferhatbegović.
Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, naglasio je kako se svako planiranje mora temeljiti na točnim podacima, pri čemu misli i na popis stanovništva.
“Točna slika strukture stanovništva prema teritorijalnoj raspodjeli, dobnoj strukturi i ostalom osnovni su preduvjeti za buduće aktivnosti. U svakom slučaju, sa stajališta točnog stanja, mogućnosti dobrog planiranja i izrade strategija, bilo bi dobro imati jasnu situaciju”, izjavio je Ćorić za “Nezavisne novine”.
Sociolog Vladimir Vasić smatra kako je popis bitan s različitih aspekata, uključujući sociološki, antropološki, politički i nacionalni.
“Međutim, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ovo BiH, jedna od najsloženijih i najspecifičnijih država, i po uređenju i po nacionalnoj strukturi te po mnogim drugim karakteristikama”, naglasio je Vasić.
Dodao je kako popis ne odgovara ni sadašnjosti ni prošlosti.
“Sadašnjosti ne odgovara jer bi pokazao katastrofalne demografske karakteristike, dokazao bi koliko smo staro društvo i koliko nas nema. Što se tiče prošlosti, pokazalo bi se da ono što slušamo u nekim dijelovima BiH nije posve točno”, zaključio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.
