U porastu je konzumacija energetskih pića, pogotovo među najmlađom populacijom. Na bh. tržištu se pojavljuju i nova pića, veoma popularna među mladim, čije karakteristike su čak višestruko lošije za mlade organizme, u odnosu na do sada dostupna pića.
Obzirom na slobodno tržište i mogućnost uvoza svega što nije zakonima zabranjeno, te široku dostupnost svih proizvoda mladim, pa i djeci, sve češće se postavlja pitanje da li je potrebno zakonom, kao što su cigarete ili alkohol u pitanju, definirati tko može kupiti određena energetska pića.
– Zdravstveni rizici koji su povezani sa konzumiranjem energetskih pića, mogu se uglavnom povezati sa količinom kofeina, koja je u njima značajno veća nego u kavi. Ova pića imaju i prosječno 27 grama šećera u 250 mililitara pića. Predoziranje kofeinom može ubrzati krvi tlak i broj otkucaja srca – upozorava nutricionistica Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Maja Jonjić-Trifković.
Energetska pića se proizvode za odrasle i njihov sastav ne odgovara mlađem organizmu koji nije razvio toleranciju na sastav energetskih pića. Pored kofeina i šećera ova pića imaju i druge sastojke, poput taurina, koji se povezuju sa povišenim tlakom, srčanim bolestima i moždanim udarom. Pri konzumaciji energetskih pića zamka je u tomu što potiču na unos velikih količina u kratkom vremenu.
Na bh. tržištu su se ove godine pojavila i energetska pića koja osim po značajno visokoj prodajnoj cijeni, mnogo pogubnije po konzumente sadrže kofeina i šećera dva puta više od trenutno najjačih energetskih pića ili 5-6 puta više od popularnih gaziranih napitaka.
Prema EFSA (Europskoj agenciji za sigurnost hrane) jedno “prosječno” polulitarsko pakovanje energetskog pića sadrži više miligrama kofeina nego što bi trebalo na dnevnoj osnovi smio unijeti adolescent u svoj organizam.
– Važno je naglasiti da se konzumacija energetskih pića nikako ne preporučuje tijekom vježbanja, budući da kombinacija gubitka tečnosti uslijed znojenja i diuretskog učinka samog kofeina može dovesti i do ozbiljne dehidracije – ističe Jonjić-Trifković.
Posljedice koje se mogu javiti kod djece konzumiranjem energetskih pića su česte glavobolje, mučnine, povraćanje, poremećaj sna, česte promjene raspoloženja, psihološki poremećaj – anksioznost, te razvijanje psihološkog poremećaja – ovisnost.
Dodatno, proizvođači pokušavaju predstaviti energetska pića kao zdrava što postižu slikama voća na limenkama poput jabuke, Narandže ili manga, dodatkom sintetičkih vitamina koji ovo piće ne čine ni boljim ni zdravijim.
– Ovim putem upućujem apel roditeljima da posvete veliku pažnju ovoj pošasti konzumiranja energetskih pića, mahom među maloljetnicima, i da razgovaraju sa svojom djecom o štetnim učincima energetskih pića po njihovo zdravlje i da sami budu uzor svojoj djeci, tako što ni oni neće kupovati niti konzumirati ta pića – ističe Jonjić – Trifković, priopćeno je iz INZ-a.
