Švicarski model po kojemu se bira šefa te države možda djeluje neobično no funkcionira, poruka je koju su objavili iz veleposlanstva Švicarske u Bosni i Hercegovine uz očevidnu sugestiju da je istodobna jednakopravnost i funkcionalnost moguća.
U trenutku kada su u BiH aktualizirane rasprave o mogućim ustavnim promjenama i u kojima se ističe načelo federalizma kao jedina opcija za stabilnost, iz veleposlanstva su podsjetili kako je parlament Švicarske izabrao je Guya Parmelina za predsjednika Konfederacije za 2026. godinu, a Ignazija Cassisa za potpredsjednika Saveznog vijeća.
Istaknuli su kako je to rutinski postupak unutar jedinstvenog sustava koji funkcionira bez zapreka iako se odluke donose kolektivno.
Na dužnosti predsjednika Švicarske konfederacije svake se godine rotiraju sedam članova Saveznog vijeća ministara koje djeluje kao kolektivni šef države i vlade. Predsjednik predsjedava sjednicama vlade i predstavlja Švicarsku u inozemstvu ali nema veće ovlasti od ostalih članova vijeća.
Uloga predsjednika koji je zapravo prvi među jednakima uglavnom je ceremonijalna i fokusirana na diplomaciju a ne na donošenje odluka.
– Drugim riječima, Švicarska ima predsjednika ali nema predsjednički sistem. To je demokracija putem kolektivnog odlučivanja – i kao takva funkcionira. Zvuči malo nevjerojatno za jednu od najstabilnijih zemalja svijeta ili možda ipak ne?, stoji u objavi švicarskog veleposlanstva na Facebooku namijenjenoj građanima BiH koja također ima kolektivno državno predsjedništvo.
I tri člana državnog vrha BiH imaju jednaki status s tim da se tijekom četvorogodišnjeg mandata na dužnosti predsjedatelja smjenjuju svakih osam mjeseci.
Članovi Predsjedništva BiH iz reda Hrvata i Bošnjaka biraju se s teritorija Federacije BiH, a treći iz reda Srba s teritorija Republike Srpske.
Pri tom svaki od njih ima pravo veta na odluke koje se donose u Predsjedništvu a on postaje obvezujući ukoliko ih podupru entitetski parlamenti.
Svaki član Predsjedništva BiH ima svoje urede s brojnim savjetnicima i pratećim osobljem. Tako se na mrežnoj stranici Predsjedništva BiH može naći podatak po kojemu Željka Cvijanović osim predstojnika ureda ima i četiri savjetnika dok Denis Bećirović ima čak osam savjetnika. Uz ured Željka Komšića nije navedeno niti jedno ime.
Svaki od članova Predsjedništva BiH ima plaću veću od tri tisuće eura, a ukupni godišnji troškovi državnog vrha su višemilijunski.
Prvi i posljednji pokušaj reforme tog nefunkcionalnog i skupog sustava propao je 2006. godine s tzv. travanjskim paketom ustavnih reformi. Sastavni dio prijedloga bio je da se ukine tročlano Predsjedništvo BiH i umjesto toga uvede pozicija rotirajućeg predsjednika s ceremonijalnim ovlastima te dva zamjenika koje bi birao parlament.
Ovlasti koje sada ima Predsjedništvo BiH trebale su biti prenesene na Vijeće ministara BiH a sve predložene izmjene podsjećaju na sustav kakvoga ima Švicarska.
Taj su prijedlog srušili Stranka za BiH Harisa Silajdžića i HDZ 1990. kojemu je tada na čelu bio Božo Ljubić.
