Šanse Donalda Trumpa za drugi mandat u Bijeloj kući uvelike su porasle nakon nedavnog neuspjelog atentata, a u eventualnom novom mandatu fokus njegove administracije trebao bi biti više na unutarnjim stvarima u SAD-u, nego li međunarodnoj politici, što uključuje i prostor zapadnog Balkana i same BiH, rekao je u razgovoru za Fenu Domagoj Galić, politolog i docent na Studiju politologije Sveučilišta u Mostaru (SUM).
– Naime, od 15. do 18. srpnja u Milwaukeeju se održava Nacionalna konvencija Republikanaca (Republican National Convention) na kojoj je prvi dan potvrđen Donald Trump kao kandidat za predsjednika, a on je odabrao Jamesa Davida Vancea, pisca, investitora, bivšeg marinca i senatora iz Ohija kao kandidata za potpredsjednika – rekao je Galić te dodao kako je Trump prvi republikanski kandidat nakon Nixona 1972. godine koji je nominiran tri puta za kandidata, a Vance ima priliku postati treći najmlađi potpredsjednik u povijesti SAD-a.
Osvrnuo se na ankete koje su bile rađene prije pokušaja atentata na Trumpa 13. srpnja ove godine.
– Što se tiče izbora, na početku godine je Trump već imao vodstvo prema većini anketa, ali nije bilo pretjerano uvjerljivo pogotovo s teško predvidljivim rezultatima u tzv. „swing državama“ pa nije bilo zajamčeno da će doći do 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu. Ipak, u međuvremenu je Trump politički „pregrmio“ razne optužnice, lakoćom pobijedio suparnike na stranačkim predizborima, formirao određenu bazu i uhvatio nekakav momentum. S druge strane, najpoznatiji američki mediji, inače naklonjeni Demokratskoj stranci i Bidenu, krajem lipnja nakon prve debate počeli su isticati da je Bidenov nastup na debati bio loš, neuvjerljiv i zabrinjavajući. Na primjer, u anketi ABC News/Washington Post/Ipsosa objavljeno je da da dvije trećine ispitanih smatra da se Biden treba povući, a 85 posto je izjavilo da je prestar za drugi mandat – pojašnjava politolog sa SUM-a te dodaje kako se čak išlo do toga da se u medije puštaju priče o nagovaranju Bidena da odstupi.
Dakle, očigledno odricanje od trenutnog predsjednika, i bez obzira na sve to, ankete su opet predviđale relativno izjednačene izbore što dobro oslikava razinu polarizacije u SAD-u.
– Svejedno, mislim da bi Trump uspio pobijediti i bez ovog šokantnog događaja koji je izazvao društveni i politički lom rijetko viđen u SAD-u. Sada su mu šanse još porasle, pogotovo nakon epske reakcije nakon pokušaja atentata koju nisu mogli sakriti ni vodeći američki mediji. Čini se da sad ima sve adute u rukama da pobijedi na izborima, ako se do tada opet ne dogodi nešto šokantno – smatra Galić.
Dao je i svoj komentar na to kako bi se eventualni izbor Donalda Trumpa mogao odraziti na međunarodnu politiku.
– Na ovo pitanje se može odgovoriti ponovno se pozivajući na republikansku konvenciju (RNC) koja se održava ovih dana. Naime, na rasporedu svaki dan sadržava određenu „temu“ i „lajtmotiv“. Prvi dan je „Make America Wealthy Once Again“ s fokusom na ekonomiju, zatim „Make America Safe Once Again“ s naglaskom na ilegalnu imigraciju, treći dan je tema „Make America Strong Once Again“ s naglaskom na nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, te zadnji dan zaključak konvencija sa “Make America Great Once Again“ – nabraja Galić.
Kako kaže, „ne samo u svjetlu nedavnog pokušaja atentata već i zbog skoro cijelog prošlog desetljeća, čini mi se da će Trumpovoj administraciji pažnja više nego inače biti na unutarnjoj politici.“
– Kao što su prva dva dana konvencije predviđene teme ekonomija (problemi s inflacijom i slično) te ilegalna imigracija, mislim da će njegova administracija staviti veći naglasak na te teme. Prije svega, najjača obećanja su usmjerena na pitanje ilegalne imigracije – poručuje Galić.
Što se tiče nekih važnih vanjskopolitičkih implikacija, može se izvući nekoliko pretpostavki.
– Primjerice, prošli mandat je imao relativno oštar odnos prema Kini (ali nikad u prijetećem, ratnohuškačkom stilu nego u ekonomskom smislu). Veliki je zagovornik nuklearne energije, povećane proizvodnje nafte i prirodnog plina. Nije bio pretjerano zadovoljan strukturom i načinom djelovanja (pogotovo načinom financiranja) NATO-a, kao ni UN-a što mu je priskrbilo ugled predsjednika sklonijeg manje uključenom SAD-u u svim svjetskim problemima – ističe docent sa SUM-a.
Dodaje i kako je Trump na Bliskom Istoku pokušavao postići određene mirovne sporazume. podržavao je Izrael, imao dobre odnose sa Saudijskom Arabijom što se vjerojatno neće promijeniti ni u idućem mandatu.
– Možda najizraženija razlika je da je opetovano isticao da želi dogovoriti mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine. Dakle, mogu se očekivati određene promjene u načinu ophođenja u vanjskoj politici. Ipak treba podsjetiti da je Trump već bio predsjednik i da se u tom razdoblju nisu dogodile neke katastrofalne situacije, svjetski ratovi i slično. Dakle, što se tiče općenito vanjske politike, čini se da nekoliko područja ima primat, primjerice: Kina, Bliski Istok, Rusija-Ukrajina, Latinska Amerika – smatra Galić.
Navodi i kako Zapadni Balkan nije bio i teško da će biti važno područje za potencijalnu novu administraciju.
– Iako je bilo nekih kritičkih i manje kritičkih tekstova, u prema njemu neprijateljskim američkim mainstream medijima, o Trumpovoj ulozi na ovom području od 2016. do 2020. godine, ne može se reći da je previše pažnje pridavao ovom području o kojem se nekako kontinuirano „brine“ američka „vanjskopolitička birokracija“, kao i većinu vremena nakon kraja ratova na ovim prostorima. On je u prvom mandatu inače više naglašavao ekonomsku suradnju, bilo je neke inicijative po pitanju odnosa Kosova i Srbije, ali regija nije bila prioritet u vanjskopolitičkom programu SAD-a – osvrnuo se Galić na Trumpovu politiku iz prošlog mandata.
Galić ne vjeruje kako će BiH biti „važan faktor za njegovu novu administraciju“, ako bude izabran.
– Može se primijetiti jedna zanimljiva stvar, a to je da je bio relativno dobro prihvaćen i u državama zapadnog Balkana, koje su tradicionalno nepovjerljive prema SAD-u. Zaključno, promatrajući iz današnje perspektive, BiH teško da će biti važan faktor za novu administraciju – zaključio je Galić.
Američki predsjednički izbori održat će se 5. studenoga ove godine.
