Srbija se suočava s mogućnošću da ostane bez čak 1,5 milijardi eura europskog novca, dok Europska komisija ozbiljno razmatra hoće li prekinuti financiranje Srbije zbog demokratskog nazadovanja i sve tješnjeg približavanja Beograda Moskvi, ekskluzivno javlja POLITICO.
Kako navode, Srbija nije članica Europske unije, ali otkako je 2014. otvorila pristupne pregovore, ima pravo na određene fondove i bespovratna sredstva namijenjena provedbi pravnih i institucionalnih reformi. Ova odluka o obustavi isplata dodatno bi zakomplicirala ionako osjetljiv proces proširenja Unije, ocjenjuje POLITICO, i to u trenutku kada zemlje poput Ukrajine i Crne Gore nastoje ubrzati put prema članstvu.
“Duboko smo zabrinuti zbog onoga što se događa u Srbiji”, rekla je za POLITICO europska povjerenica za proširenje Marta Kos. “Od zakona koji potkopavaju neovisnost pravosuđa, preko gušenja prosvjeda, do stalnog uplitanja u rad neovisnih medija.”
Kako je dodala, Komisija procjenjuje ispunjava li Srbija i dalje uvjete za “isplate iz financijskih instrumenata EU-a”.
Prema riječima četvero dužnosnika EU-a koji rade na politici proširenja, a govorili su pod uvjetom anonimnosti, unutar Komisije posljednjih tjedana jača raspoloženje da se Beogradu uskrati taj novac. Bruxelles je već javno kritizirao reforme pravosuđa koje je progurao srpski predsjednik Aleksandar Vučić, čija se vlast mjesecima suočava s masovnim prosvjedima.
Danijel Apostolović, srpski veleposlanik pri EU-u i glavni pregovarač s Bruxellesom, rekao je za POLITICO da je “uvjeren da do takvog scenarija neće doći” te da “Srbija ne odustaje od punopravnog članstva u Europskoj uniji”.
Dodao je i da Beograd s Komisijom vodi intenzivne razgovore.
Paket zakona koji predviđa restrukturiranje sudova te mijenja način imenovanja sudaca i tužitelja predstavlja “ozbiljan korak unatrag” za Srbiju, upozorila je Kos još u trenutku kada je Vučić predstavljao taj paket zakona.
Venecijanska komisija, savjetodavno pravno tijelo Vijeća Europe, trebala bi krajem mjeseca objaviti stručno mišljenje o navedenim spornim zakonskim promjenama.
Upravo bi to mišljenje, signaliziraju dvojica sugovornika POLITICA iz europskih institucija, moglo biti okidač za zamrzavanje financiranja Srbije. Kos je poručila da će od Beograda tražiti da “usklađuje svoje pravosudne zakone s preporukama Venecijanske komisije”.
Apostolović tvrdi da je Beograd “jasno komunicirao” kako će preporuke Venecijanske komisije provesti “čim ih zaprimi”.
Europska unija najveći je pojedinačni financijski podupiratelj Srbije i od 2021. do 2024. odobrila joj je više od 586 milijuna eura bespovratnih sredstava. Uz to, na raspolaganju je još do 1,5 milijardi eura, ali pod uvjetom provedbe reformi. Prema podacima srpske vlade, Srbija je od 2000. iz EU-a primila više od 7 milijardi eura kroz fondove i investicije. No Beograd već godinama vodi riskantnu vanjskopolitičku akrobatiku: s jedne strane uzima novac iz Bruxellesa, a s druge njeguje bliske odnose s Moskvom.
Sofija Todorović, direktorica balkanske organizacije za ljudska prava YIHR, izjavila je za POLITICO da su medijske slobode i vladavina prava u Srbiji na “aparatima”, zbog pritiska vlasti na novinare, te je pozvala Komisiju da intervenira “prije nego što Srbiju prekrije gotovo potpuni mrak”.
Strpljenje Bruxellesa prema Beogradu posljednjih se mjeseci vidljivo istanjilo. U oštrom izvješću o napretku Srbije na putu prema EU-u, objavljenom prošlog studenoga, upozoreno je na nazadovanje i na “antieuropki narativ” koji dolazi s “najviših razina” srpske politike.
Napetosti su dodatno rasle u prosincu, kada je predsjednik Vučić ignorirao summit EU-a i zapadnog Balkana. Vučić, koji je i tijekom rata u Ukrajini održavao bliske veze s Moskvom, pritom je javno negodovao zbog sporog tempa pregovora o članstvu u Europskoj uniji.
U zajedničkom autorskom tekstu sa svojim albanskim kolegom u veljači poručio je da bi radije išao prema tješnjem gospodarskom povezivanju s EU-om, poput pristupa jedinstvenom tržištu i zoni slobodnog kretanja, nego prema punopravnom političkom članstvu. Kos je te prijedloge odbacila, poručivši da bi i za takav model Srbija svejedno morala provesti ozbiljne reforme.
Potom je prošlog mjeseca Srbija ponovno dospjela pod povećalo zbog izvješća o nasilju i nepravilnostima na lokalnim izborima, kao i zbog policijske racije na jednom sveučilištu, nakon koje su stotine studenata ušle u sukob s policijom.
Jedan europski dužnosnik rekao je za POLITICO da su upravo ti posljednji događaji, zajedno s kontinuiranom suradnjom Srbije s Moskvom, predstavljali točku prijeloma u odnosima Bruxellesa i Beograda te potaknuli dodatno zaoštravanje stava Europske komisije.
“Kao od zemlje kandidatkinje, od Srbije očekujemo i da bude uz nas u vanjskoj politici te da se mnogo čvršće uskladi s našim stajalištima”, rekla je Kos za POLITICO, ne spominjući pritom izrijekom Rusiju.
