Političke stranke u Bosni i Hercegovini u prošloj su godini ostvarile prihod od 29,1 milijun KM, a kao i prethodnih godina, najviše sredstava dobile su iz proračuna različitih razina vlasti, i to 20,6 milijuna KM.
Ovo se navodi u Informaciji o podnesenim godišnjim financijskim izvještajima političkih stranaka za 2024. godinu, koju je na posljednjoj sjednici usvojilo Središnje izborno povjerenstvo BiH.
Zabrinjavajuća je činjenica da je od ukupno 207 političkih stranaka, izvještaj o financiranju – čije je podnošenje zakonska obveza – dostavilo samo 137 stranaka, dok čak 70 stranaka, odnosno 33 posto, to nije učinilo.
Zbog toga je na sjednici SIP-a bilo govora i o nužnosti izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka, među ostalim i u smjeru povećanja kazni.
“Postojeće kazne nisu usklađene s aktualnim stanjem, a osobito s visinama kazni propisanima Izbornim zakonom. Trenutačne kazne iznose od 500 do 10.000 KM, dok izmjenama Izbornog zakona minimalna kazna iznosi od 3.000 do 30.000 KM. Visina kazne nije demotivirajuća za prekršitelje zakona i sazrelo je vrijeme da otvorimo raspravu i izmijenimo Zakon o financiranju političkih stranaka”, kazao je Suad Arnautović, član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Kada je riječ o prihodima političkih stranaka, od ukupnih 29,1 milijuna KM, iz proračuna su dobile 20,6 milijuna KM. Nakon toga, najviše sredstava stiglo je od fizičkih osoba – 3,5 milijuna KM, dok su po osnovi članarina prikupile 2,5 milijuna KM. Prilozi pravnih osoba iznosili su 433.000 KM, prihodi od imovine 670.000 KM, a po osnovi nenovčanih donacija, odnosno usluga i poklona koje stranke nisu morale platiti, prihodovano je 370.000 KM.
Zaključno s prošlom godinom, političke stranke imale su obveze u iznosu od 6,9 milijuna KM.
Srđan Traljić iz “Transparency Internationala BiH” upozorava kako financijski izvještaji političkih stranaka ne odražavaju stvarno stanje na terenu te da stranke obično prijavljuju samo ono što mogu opravdati.
“Ogromna je razlika između onoga što stranke prijave i onoga što mi utvrdimo. Samo na četiri stavke – oglašavanje putem billboarda, kroz medijski monitoring, meta oglase i procjenu najvećih predizbornih skupova – utvrdili smo razliku od 2,6 milijuna KM u odnosu na ono što su stranke prijavile”, rekao je Traljić.
Ističe da je riječ o ozbiljnom problemu te da stranke izvlače novac iz javnog sektora, što su pokazali i brojni pojedinačni slučajevi poput onih vezanih uz tzv. korona-ugovore, gdje je jedan od optuženih, priznajući krivnju, naveo da je novac nosio u stranku.
“U izvještajima stranke prikažu nešto malo iz proračuna, nešto od članarina, a stvarno stanje ne prikazuju. Primjerice, pravne osobe doniraju samo oko pola milijuna KM, što je iznimno mali iznos, jer onaj tko posluje s državom ne smije financirati političku stranku, pa očito stranke taj novac koji prime od pravnih osoba – ne prijavljuju”, dodao je Traljić.
Na pitanje bi li povećanje kazni kroz Zakon o financiranju političkih stranaka odvratilo stranke od kršenja zakona, Traljić je odgovorio da je nužno pooštriti kazne, ali da to samo po sebi neće donijeti rezultate. Podsjetio je da su znatno povećane kazne za preuranjene kampanje, no da očito ni to nije utjecalo na stranke, osobito velike, da prestanu kršiti zakon.
“Sve te kazne na kraju će platiti građani”, zaključio je Traljić.
