Prije pet godina za 100 maraka mogli smo kupiti 45 kilograma kruha, dok danas možemo tek 28 kilograma.
Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, kilogram kruha od pšeničnog brašna u listopadu 2024. godine, posljednjem mjesecu za koji postoje podaci, koštao je 3,6 KM, dok je u listopadu 2019. cijena iznosila 2,2 marke.
“Nezavisne novine” analizirale su što se dogodilo s cijenama u proteklih pet godina, odnosno koliko je tada vrijedilo, a koliko danas vrijedi 100 KM, pri čemu je utvrđeno da su poskupjeli svi proizvodi koje građani svakodnevno kupuju.
Cijena bijelog brašna također je porasla, sa 1,1 na 1,4 KM. Nekada smo za 100 maraka mogli kupiti 91 kilogram, dok danas možemo tek 71 kilogram brašna.
Kilogram riže poskupio je s 3 na 4,7 KM, što znači da smo nekada za 100 maraka mogli kupiti 33,3 kilograma, a sada svega 21 kilogram riže.
Porast cijena mesa najbolje pokazuje inflaciju koja pogađa građane BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijena junetine bez kosti porasla je s 13,3 na čak 20,70 KM. Nekada smo za 100 KM mogli kupiti 7,5 kilograma junetine, a danas samo 4,8 kilograma.
Svinjetina s kosti, umjesto prijašnjih 8,4 KM, sada košta 11,40 KM, što znači da za 100 KM možemo kupiti 8,8 kilograma, dok smo prije mogli 11,9 kilograma.
Slična je situacija i s piletinom, čija je cijena porasla s 4,5 na 6,7 KM. Umjesto prijašnjih 22 kilograma, za 100 maraka sada možemo kupiti svega 15 kilograma.
Cijena mlijeka također je značajno porasla. Litra u tetrapaku koštala je 1,4 KM, dok sada iznosi 2,3 KM. Prije pet godina za 100 KM mogli smo kupiti 71 litru mlijeka, a sada svega 43 litre.
Sjećate li se kada je litra ulja koštala manje od dvije marke? U listopadu 2019. litra ulja koštala je 1,9 KM, a pet godina kasnije cijena je porasla na 2,7 KM. Za isti iznos za koji smo prije mogli kupiti 53 litre ulja, sada možemo tek 37 litara.
Kilogram šećera poskupio je s 1,1 na 1,8 KM, pa smo nekada za 100 maraka mogli kupiti 91 kilogram, a danas samo 56 kilograma. Sol je poskupjela s 0,8 na 1,3 KM, što znači da umjesto 125 kilograma sada možemo kupiti samo 77 kilograma.
Cijena mljevene kave porasla je s 13,1 na 20,8 KM po kilogramu. Prije pet godina za 100 maraka mogli smo kupiti 7,6 kilograma kave, dok danas možemo tek 4,8 kilograma.
Kilogram čokolade, koji je u prosjeku koštao 16,40 KM u listopadu 2019., sada stoji 25,6 KM. Umjesto prijašnjih 6 kilograma, za isti iznos možemo kupiti tek 3,9 kilograma čokolade.
Sindikalni čelnici upozoravaju da drastičnu inflaciju nije pratio proporcionalan rast plaća.
“Kako vrijeme prolazi, građani BiH sve su siromašniji, a njihov ekonomsko-socijalni položaj sve teži”, rekao je za “Nezavisne novine” Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Dodao je da mnogi građani izlaz iz ove situacije pronalaze odlaskom u zapadne zemlje, odnosno u države EU.
“Žalosno je što oni koji ne mogu otići, poput naših umirovljenika, već odavno nemaju mogućnost priuštiti tri obroka dnevno, a nekima su upitna i dva. Vlasti svih razina imaju dovoljno prostora da se konačno počnu baviti pitanjima koja su od životne važnosti te da prestanu s nepotrebnim sukobima i stvaranjem umjetnih kriza”, istaknuo je Šatorović.
Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruge građana “ToPeeR” iz Doboja, koja se bavi zaštitom potrošača, istaknula je da nije potrebno veliko istraživanje da bismo vidjeli koliko nam je standard opao.
“Nije mi jasno kako ljudi uopće preživljavaju”, rekla je za “Nezavisne novine” Šešlija te dodala kako sve ukazuje na to da kroz sustav institucija nismo dovoljno zaštićeni, što, kako navodi, omalovažava vrijednost novca.
