Premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu u Dubrovniku da velike sile više vole bilateralne odnose nego utjecaj međunarodnih organizacija, dok manje zemlje funkcioniraju na multilateralnoj razini, a u međunarodnom okruženju nedostaje poštovanje međunarodnog prava i poretka.
Plenković je na 19. Dubrovnik Forumu sudjelovao na panelu „Doba multipolarnosti: Upravljanje novim stvarnostima“.
„Imamo i problem istodobnih sigurnosnih, energetskih, gospodarskih i socijalnih napetosti. Morate istovremeno igrati na različitim područjima, a pritom održati socijalnu koheziju, spriječiti snažne udare na građane i jednako tako voditi pravu gospodarsku politiku. Zato je potreban niz brzih i hrabrih odluka“, istaknuo je Plenković.
Naglasio je da ozbiljan problem predstavlja korištenje trgovinske politike i carina kao oružja protiv dugogodišnjih saveznika.
„To nije korisno. O tome trebamo razgovarati na bilateralnoj, ali i multilateralnoj razini, jer vidimo eroziju međunarodnih organizacija i situaciju u kojoj se narušava tržišno natjecanje. Mi kao manja zemlja imamo ulogu jačanja EU i u smislu obrane i sigurnosti, ali i u smislu konkurentnosti i kohezije“, poručio je Plenković.
Podsjetio je da je Republika Hrvatska ispunila uvjet nužnih izdataka za obranu, ali da istodobno mora raditi na gospodarskom rastu.
„Trenutno imamo fiskalni prostor za takve izdatke. Da nemamo, onda bismo imali raspravu zašto trošimo novac na vojsku, kada bismo mogli trošiti na obrazovanje ili zdravstvo. Naravno da moramo pronaći sredstva za sve to. Stoga trebamo raditi na jačanju gospodarstva i funkcionalnosti institucija“, rekao je Plenković.
Dodao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio više za naoružavanje NATO članica nego sami saveznici, ali i da među članicama NATO-a više ne postoji osjećaj da će ih NATO uvijek štititi kao veliki brat.
„Moramo najprije ulagati u sebe, a potom i uložiti velik trud u funkcionalna partnerstva u smislu reakcije na potencijalne vanjske prijetnje i napade. Moramo naći način za suradnju s SAD-om, ali istodobno jačati i europsku obranu. Transatlantsko partnerstvo je donijelo puno dobrog zapadnom svijetu i to trebamo i dalje njegovati“, istaknuo je Plenković.
Plenković je izjavio da je prvenstveni cilj zaštita vlastite demokracije od vanjskih utjecaja, jer je vidljiv utjecaj tehnologije na demokratske procese.
„Problem je i pitanje nezakonitih migracija, a trebamo smanjiti i energetsku ovisnost i jačati dobre odnose s onima koji nas opskrbljuju energentima. Treba jačati sigurnost i obranu, a preduvjet je konkurentno gospodarstvo“, poručio je premijer.
Potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonio Tajani poručio je da je za ostvarenje stabilnosti i sigurnosti u svijetu nužno prvenstveno osigurati mir, a za to je potrebno ‘više Europe’ i dobra strategija.
„Važno je da budemo više ujedinjeni. U trenutku smo kada trebamo ujediniti i osnažiti financijsko i energetsko tržište. Uz to, Europa je naš identitet i moramo zaštititi svoje vrijednosti, ali se i pozicionirati u odnosu na SAD, Rusiju, Kinu i Indiju. Za borbu demokracije i autokracije treba nam snažna Europa, a ne prazna priča“, rekao je Tajani.
Glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset naglasio je da se u međunarodnom poretku ‘događaju lomovi’, a sve više jača podjela između tzv. tvrde i meke sigurnosti.
„Ulaganje u snažniju vojsku služi zaštiti države i demokracije. Europa je dugo nastojala prikazati svoju meku moć, ali mislim da su ta vremena gotova. Sigurnosni aspekt se promijenio za pojedine evropske države, ali i za cijeli naš kontinent“, rekao je Berset.
Glavni tajnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) Feridun Sinirlioğlu izjavio je da je multipolarnost oduvijek postojala i nije novi pojam.
„Svijet je vrlo heterogen. U homogenom svijetu multipolarnost je zapravo uvijek dobro došla. Sigurnost je u Evropi narušena, a polarizacija je sve dublja. Tako su i rizici viši. Ponajviše nam nedostaje komunikacije, a dolazi do novog vala naoružavanja. Zamislite da ćemo u devet godina potrošiti šest bilijuna dolara u vojne potrebe. I to nam ne stvara više sigurnosti. Nikad više oružja nije osiguralo više sigurnosti“, poručio je Sinirlioğlu.
