Jedini siguran način da Europska unija ostane relevantna na međunarodnoj pozornici jest da bude ujedinjena koliko god je to moguće, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u švicarskom Davosu.
“Međunarodne organizacije, međunarodno pravo i upravljanje svijetom mijenja se toliko brzo da se moramo pozicionirati. Jedini siguran način da Europska unija ostane akter je da pokuša biti ujedinjena koliko god je moguće”, poručio je Plenković na panelu “Redefiniranje mjesta Europe u svijetu” u sklopu WEF-a.
Kazao je da su napori američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom primjer izmjena u svjetskom poretku.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je ranije u utorak najavila “nepokolebljiv, ujedinjen i razmjeran” odgovor Europske unije.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zbog napetosti oko Grenlanda sazvao je izvanredni sastanak na vrhu čelnika EU-a u četvrtak.
‘SAD je za sve nas saveznik’
Premijer je rekao da je cilj toga samita ojačati podršku Danskoj, ali i održati smislene i dobre odnose sa SAD-om.
“Unatoč buci u komunikacijskom kanalu, SAD je za sve nas saveznik i prijatelj. Ne znam je li itko od 27 članica (EU-a) promijenio taj stav. … Trebamo više međusobnog razgovora za (dobrobit) globalnog poretka. To je položaj Hrvatske koji je bio jasan zadnjih 10 godina”, poručio je Plenković.
Kao drugi pritisak je naveo rusku invaziju na Ukrajinu nakon drugih intervencija Moskve u Moldaviji i Gruziji, koje zbog nje nemaju potpunu kontrolu nad svojim teritorijem.
“Ključno je ostati snažno na strani Ukrajinaca i na strani slobode, demokracije i međunarodnog prava. Za to se zalažemo, zato smo toliko snažno podupirali Ukrajinu tijekom četiri godine”, kazao je Plenković.
Na pitanje o tome proširenju Europske unije, Plenković je odgovorio da se Hrvatska “apsolutno” zalaže za to, no da misli da se EU nalazi u situaciji u kojoj bi mogla promijeniti način na koji gleda na proširenje.
Pojasnio je da je dosad svaka zemlja kandidatkinja samostalno ispunjavala kriterije, a da bi pristup mogao postati posve geopolitički ako dio mirovnog sporazuma za Ukrajinu bude ubrzani postupak primanja Kijeva.
“To otvara vrata zemljama jugoistočne Europe, što je za nas strateški važno. Iako jasno podupiremo ukrajinske napore, htjeli bismo vidjeti da zemlje (u regiji), a naročito Bosna i Hercegovina, iskoriste tu priliku”, kazao je Plenković.
Ukrajina može mnogo dati Europi
Međutim, ponovio je svoje tvrdnje da će apsorpcijska moć bloka biti ključna za dinamiku proširenja, referirajući se na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji se tiče proračunskog troška proširenja i učinka novih članica na odnose između zemalja koje doprinose i one koje ga koriste.
Kazao je da bi eventualan ulazak Ukrajine u EU imao “sigurno veliki učinak na sve” te da bi moguće proširenje trebalo uzeti u obzir u raspravama o novom europskom proračunu.
“Mislim da smo u globalnom trenutku kad bi EU trebao biti jači što se tiče industrije, konkurentnosti, umjetne inteligencije, a prije svega obrane i sigurnosti i u tom kontekstu treba uzeti u obzir proširenje”.
Kazao je da Ukrajina ima jako puno toga za dati Europi što se tiče obrane i sigurnosti
“Ukrajinska vojska je danas jedina koja je prošla takav ispita rata i obrane koji nitko nije doživio u takvim razmjerima. Mi smo mala zemlja, imali smo problem prije 30 godina, ali je to gotovo neusporedivo s onim što je Ukrajina izdržala, pretrpjela i snažno se oduprla kako bi smanjila postotak trenutno okupiranog teritorija s 27 na 19.5”, rekao je Plenković.
