Sankcije s kojima je suočena Naftna industrija Srbije (NIS) odražavaju „zaoštravanje” prema onome što radi režim u Srbiji, a Rusija Beogradu ne dozvoljava „brzo rješenje” promjene vlasništva te tvrtke, ocijenio je u četvrtak Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.
Američko ministarstvo financija uvelo je sankcije Rusiji zbog ofenzive u Ukrajini, a njima je obuhvaćen i NIS, tvrtka većinski u ruskom vlasništvu. Washington je potom sedam puta odgodio stupanje na snagu tih mjera, posljednji put do 8. listopada.
„Čini mi se da pitanje daljnje opskrbe nafte u Srbiji i njezine rafinerije u Pančevu na neki način održava zaoštravanje odnosa prema onome što radi režim u Srbiji”, rekao je Picula za Hinu na marginama skupa njegovih socijalista i demokrata (S&D), druge najveće političke grupacije u Europskom parlamentu, koji se ovaj tjedan održavao u Opatiji i Rijeci.
Picula je naglasio da je situacija u Srbiji „slojevita”, no da je zajedničko mjesto svim poteškoćama s kojima se ona nosi na gospodarskom i energetskom polju posljedica onoga što općenito ne funkcionira u Srbiji – „prije svega poštivanja Kopenhaških kriterija”, odnosno onih mjerila kojima EU, između ostalog, procjenjuje status demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i funkcioniranja tržišnog gospodarstva u nekoj zemlji, prenosi Hina.
„Nikome nije u interesu da se građani Srbije smrzavaju”, no aktualna situacija posljedica je „prije svega dubinskih veza srbijanskog režima” s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„Očito Rusija ovog trenutka ne otvara Srbiji mogućnost nekog lakšeg, bržeg rješenja promjene vlasništva samog NIS-a. Koliko sam shvatio, nacionalizacija ne dolazi u obzir, a nekih novih partnera nema”.
Sudbina NIS-a vezana je i za hrvatski Janaf koji sa srbijanskom tvrtkom ima sklopljen ugovor o transportu sirove nafte do 31. prosinca 2026. godine.
„Svakako postoji komercijalni interes da Janaf zadrži taj posao, no postoje i neki drugi interesi koji će u jednom trenutku možda nadvladati one komercijalne”, istaknuo je Picula.
