Papa Lav XIV. proglasio je svetima tri žene i četiri muškarca. Poručio je kako su oni svjedoci koji su koji su s Božjom milosti svjetlo sačuvali upaljenim.
-Draga braćo i sestre, počnimo razmišljanje s pitanjem s kojim je zaključeno današnje evanđelje – kada dođe Božji sin, hoće li pronaći vjeru na zemlji? To pitanje otkriva nam što je najdragocjenije u Božjim očima – vjera. Ljubav između Boga i čovjeka. Danas ispred sebe imamo sedam svjedoka koji su s Božjom milosti svjetlo sačuvali upaljenim. Zaista, sami su postali svjetlo sposobno štititi Kristovu svjetlost, rekao je Papa Lav XIV.
Prvog sveca iz Papue Nove Gvineje laika Petera To Rota (1912.-1945.) Japanci su pogubili na kraju Drugoga svjetskog rata. Ignazija Choukrallaha Maloyana, armenskog nadbiskupa i mučenika 1915. ubile su osmanske snage jer je odbio prijeći na islam.
Papa Lav će svetim proglasiti i venezuelskog laika Joséa Gregorija Hernandeza Cisnerosa (1864.-1919.), kojega je njegov prethodnik, papa Franjo opisao kao “liječnika bliskog najslabijima”, otprije vrlo štovanog u svojoj zemlji. Hernandez Cisneros, liječnik, znanstvenik, filantrop i pobožni katolik je nakon studija u Caracasu i Parizu presudno utjecao na razvoj moderne medicine u Venezueli.
Svet će postati i Bartolo Longo, talijanski odvjetnik rođen 1841. godine koji je, prema vlastitu priznanju bio sotonistički svećenik, ali je potom prihvatio katoličku vjeru i osnovao Papinsko svetište Blažene Djevice od Rozarija u Pompejima.
Porijeklom iz Venezuele je i buduća svetica, časna sestra Maria Carmen Elena Rendiles Martinez. Premda rođena bez lijeve ruke, Rendiles Martinez je prevladala svoj invaliditet da bi prije smrti 1977. godine utemeljila Kongregaciju Slugu Isusovih. Ona postaje prva svetica iz te južnoameričke države.
Talijanske časne sestre koje će Lav danas proglasiti svetima su Vincenza Maria Poloni, utemeljiteljica Zavoda sestara milosrdnica iz Verone koji je vodio brigu o bolesnima u bolnicama i Maria Troncatti (1883.-1969.), koja je radila četrdeset godina u amazonskoj regiji Ekvadora te je posvetila život pomaganju autohtonom stanovništvu, posebno narodu Shuar.
