Papa Franjo je u nedjelju kritizirao Ukrajinu zbog zabrane pravoslavne crkve povezane s Rusijom, Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), što je još jedan znak sve većeg razmimoilaženja između Kijeva i Vatikana.

Većina Ukrajinaca pravoslavni su kršćani, ali podijeljeni su na ogranak tradicionalno povezan s Ruskom Pravoslavnom Crkvom i neovisnu crkvu, koju je svjetska pravoslavna hijerarhija priznala 2019.

U zemlji trenutno postoje dvije pravoslavne crkve: s jedne strane, nezavisna Pravoslavna crkva Ukrajine koju predvodi mitropolit Epifanije. Tu je crkvu priznao Bartolomej I u Istanbulu, koji se smatra “počasnim poglavarom” oko 260 milijuna pravoslavnih kršćana širom svijeta.

S druge strane, postoji UPC koja je autonomna crkva unutar Ruske pravoslavne crkve i u prošlosti se nije često politički izražavala.

Tijekom nedjeljne molitve na Trgu Svetog Petra u Rimu, Franjo je naglasio važnost vjerskih sloboda.

– Molim vas, niti jedna kršćanska crkva ne bi trebala biti ukinuta, izravno ili neizravno, naglasio je Papa, osudivši zakon koji je nedavno potpisao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

– Molitva nije zločin, istaknuo je Sveti Otac pred tisućama hodočasnika. Dodao je kako je važno omogućiti svima koji žele moliti da to čine u crkvi koju smatraju svojom.

Ukrajina zabranu smatra opravdanom jer, kako tvrdi, Moskovska patrijaršija podržav rusku agresiju.

U povodu nove zakonske regulative, koja zapravo zabranjuje Rusku Pravoslavnu Crkvu na teritoriju Ukrajine, poglavar Ukrajinske grkokatoličke crkve nadbiskup Svjatoslav Ševčuk branio je odluku, tvrdeći kako je “Moskvi pridružena crkva u Ukrajini korištena kao sredstvo militarizacije”.

Zelenski je zakon potpisao u subotu nakon što ga je parlament usvojio 20. kolovoza. Zabranom je pogođeno oko tri milijuna vjernika.

Kijev je u više navrata optužio Papu da je stao na stranu Rusije, što Vatikan odlučno odbacuje.

UPC je pripadala Moskovskoj patrijašiji sve do 2022., ali je nakon ruske invazije službeno prekinula veze s Moskvom i osudila rat, no Kijev je i dalje optužuje za širenje proruske propagande.

Papa Franjo je u nedjelju kritizirao Ukrajinu zbog zabrane pravoslavne crkve povezane s Rusijom, Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), što je još jedan znak sve većeg razmimoilaženja između Kijeva i Vatikana.

Većina Ukrajinaca pravoslavni su kršćani, ali podijeljeni su na ogranak tradicionalno povezan s Ruskom Pravoslavnom Crkvom i neovisnu crkvu, koju je svjetska pravoslavna hijerarhija priznala 2019.

U zemlji trenutno postoje dvije pravoslavne crkve: s jedne strane, nezavisna Pravoslavna crkva Ukrajine koju predvodi mitropolit Epifanije. Tu je crkvu priznao Bartolomej I u Istanbulu, koji se smatra “počasnim poglavarom” oko 260 milijuna pravoslavnih kršćana širom svijeta.

S druge strane, postoji UPC koja je autonomna crkva unutar Ruske pravoslavne crkve i u prošlosti se nije često politički izražavala.

Tijekom nedjeljne molitve na Trgu Svetog Petra u Rimu, Franjo je naglasio važnost vjerskih sloboda.

– Molim vas, niti jedna kršćanska crkva ne bi trebala biti ukinuta, izravno ili neizravno, naglasio je Papa, osudivši zakon koji je nedavno potpisao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

– Molitva nije zločin, istaknuo je Sveti Otac pred tisućama hodočasnika. Dodao je kako je važno omogućiti svima koji žele moliti da to čine u crkvi koju smatraju svojom.

Ukrajina zabranu smatra opravdanom jer, kako tvrdi, Moskovska patrijaršija podržav rusku agresiju.

U povodu nove zakonske regulative, koja zapravo zabranjuje Rusku Pravoslavnu Crkvu na teritoriju Ukrajine, poglavar Ukrajinske grkokatoličke crkve nadbiskup Svjatoslav Ševčuk branio je odluku, tvrdeći kako je “Moskvi pridružena crkva u Ukrajini korištena kao sredstvo militarizacije”.

Zelenski je zakon potpisao u subotu nakon što ga je parlament usvojio 20. kolovoza. Zabranom je pogođeno oko tri milijuna vjernika.

Kijev je u više navrata optužio Papu da je stao na stranu Rusije, što Vatikan odlučno odbacuje.

UPC je pripadala Moskovskoj patrijašiji sve do 2022., ali je nakon ruske invazije službeno prekinula veze s Moskvom i osudila rat, no Kijev je i dalje optužuje za širenje proruske propagande.