U društvu koje se i dalje oporavlja od dubokih podjela, mediji imaju moć i odgovornost da budu više od pukih prenositelja informacija – zaključeno je na panelu „Od stereotipa do dijaloga: Mediji u službi interkulturalnog suživota“, održanom u okviru X. međunarodne konferencije „PR, Media & Sport Days“ na Sveučilištu u Mostaru.
Na panelu su sudjelovali ravnatelj Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) doc. dr. sc. Siniša Kovačić, zamjenik direktora Federalne novinske agencije (FENA) prof. dr. sc. Ilija Musa te zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH i članica Upravnog odbora BHRT-a Valentina Rupčić koji su istaknuli kako stereotipi ne nastaju slučajno, već su posljedica neznanja, površnosti i brzine kojom današnji mediji djeluju.
Rupčić je upozorila da se stereotipi često kriju već u samom pristupu temi, naslovima i detaljima koji pobuđuju emocije, ali ne doprinose razumijevanju. Kako je naglasila, u vremenu brzih vijesti i borbe za čitanost, senzacionalizam često preuzima primat nad odgovornošću.
Kovačić je upozorio na sustave koji svjesno šire stereotipe radi političkih i komercijalnih ciljeva.
Danas postoje prave ‘tvornice laži’ koje koriste stereotipe da bi diskreditirale pojedince ili skupine. To nije šala, nego alat manipulacije emocijama publike – naglasio je.
Musa je pak upozorio na nisku razinu medijske pismenosti i činjenicu da se novinarstvom sve češće bave osobe bez formalnog obrazovanja. Takva kombinacija, kaže, postaje plodno tlo za manipulaciju.
Publika više ne čita tekst, nego samo naslov i fotografiju. U prosjeku, pažnja traje tri do sedam sekundi, a tada se već stvara pogrešna percepcija – rekao je.
Govoreći o ulozi novinskih agencija, Kovačić je naglasio da one predstavljaju temelj profesionalnog novinarstva. Podvukao je da HINA dnevno objavljuje stotine provjerenih vijesti. Problem nastaje, pojašnjava on, kada drugi mediji te vijesti preoblikuju u senzacionalističke sadržaje, što narušava objektivnost i povjerenje publike.
Osvrćući se na stanje u Bosni i Hercegovini, Musa je ukazao na podijeljenost medijskog prostora koja odražava i političke i etničke granice.
Imamo tri informacijska sustava, tri svijeta. No to ne mora biti prepreka dijalogu. Ako se temelji na činjenicama i pluralizmu, različiti pogledi mogu biti bogatstvo, a ne prijetnja – smatra Musa.
Na primjeru nedavne tragedije u Tuzli, upozorio je na tanku granicu između javnog interesa i senzacionalizma. Dok jedni mediji traže odgovore i propituju sustav, drugi se natječu u dramatičnim naslovima. Kovačić je poručio da je važno izvještavati o tragedijama radi odgovornosti društva.
Rupčić je ocijenila da profesionalna neutralnost u BiH nije nedostižan ideal, ali zahtijeva stalnu svijest o odgovornosti prema svim zajednicama. Upozorila je i na trend među mladim novinarima koji sve češće izbjegavaju političke teme.
Ali u BiH je sve politika, od tržnice do sporta. Da bi razumjeli društvo, moraju razumjeti i sustav – poručila je.
Sudionici su se na kraju složili da mediji svoju ulogu ispunjavaju tek kada nisu sredstvo interesa, već prostor dijaloga, istine i profesionalnosti.
Mediji doprinose suživotu kada nisu sredstvo, nego medij koji radi u interesu javnosti – poručio je Kovačić, dok je Rupčić istaknula važnost usmjerenosti prema budućnosti, a Musa zaključio da istinito i profesionalno izvještavanje ruši barijere među ljudima.
