Sve veći broj građana Republike Srpske koristi internet za pronalaženje zdravstvenih informacija, ali liječnici upozoravaju da takva praksa može biti korisna samo kao prvi korak, dok samoliječenje može biti opasno, pišu Nezavisne novine.
Statistika: Više od 73% građana traži zdravstvene teme
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine čak 73,5 posto korisnika interneta u Republici Srpskoj tražilo je teme vezane za zdravlje. “Najčešće tražene informacije bile su o simptomima gripe, visokom krvnom tlaku, lijekovima protiv bolova, operacijama, prehrani i mjerama za poboljšanje zdravlja. Osim toga, 37 posto korisnika interneta zanimalo je mentalno zdravlje, uključujući depresiju, stres, anksioznost i poremećaje prehrane. To nam govori da većina ljudi koristi tražilice za takozvanu preddijagnozu”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.
Prednosti i rizici informacija s interneta
Dodaju da treba imati na umu da internet često može dovesti do pogrešnih informacija i zaključaka, te do nepotrebnih briga.
„Može biti korisno jer nudi brze informacije i savjete, ali i određenu adresu – liječničku ordinaciju“, naveo je Republički zavod za statistiku.
Globalni trend: Internet kao prvi izvor informacija
Statistike pokazuju da 70-80 posto korisnika interneta u razvijenim i zemljama u razvoju prvo traži informacije o zdravlju na internetu i pretražuje simptome online, prije nego što zakažu pregled kod liječnika.
Liječnici upozoravaju na selektivne informacije i opasnosti
Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja u Domu zdravlja u Bijeljini, za „Nezavisne novine“ kaže da ljudi koriste internet kao prvi korak u informiranju.
„To im može biti korisno na neki način. Neki čak dobiju detaljne informacije ili razgovaraju putem alata poput ChatGPT-a, negdje ga prihvate kao prijatelja, pa ga prvo zatraže informacije, a zatim zakažu pregled kod liječnika. Međutim, to je često selektivno znanje i može biti opasno. Srećom, lijekovi poput antidepresiva ne mogu se dobiti bez liječničkog recepta“, ističe Savinova.
Samodijagnostika i terapija zahtijevaju stručnjake
Dodaje da kada je riječ o depresiji, na primjer, pacijenti mogu napraviti razne testove na internetu, ali za odabir terapije i antidepresiva, stručnjaci su zaista potrebni, baš kao i za druge vrste terapije.
„U mojoj praksi uglavnom se radi o starijoj populaciji, koja nije navikla koristiti internet i više vjeruje liječnicima, te redovito dolazi na preglede. Internet je prepun raznih sadržaja, a umjetna inteligencija, poput ChatGPT-a, nudi različite informacije, ali može biti selektivna. Može pomoći savjetima vezanim uz način života, ali kada je riječ o farmakologiji i samostalnom uzimanju lijekova uz pomoć interneta – to se ne preporučuje i toga se mi kao liječnici najviše bojimo“, rekla je Savinova.
Sigurnost pacijenata kroz kontrolu izdavanja lijekova
Ističe da to može biti opasno za ljude.
„Srećom je što danas živimo u vremenu kada se lijekovi ne mogu dobiti bez elektroničkog recepta i ljekarne ih ne izdaju tako lako. To je, zapravo, najveća sigurnost za pacijente“, zaključila je Savinova.
Pedijatri: Samoliječenje nije prihvatljivo
Branislav Lolić, pedijatar iz Banjaluke, ističe da se liječenje putem interneta može koristiti samo za dobivanje općih informacija i smjernica.
“Nedopustivo je da se i djeca i odrasli bave samoliječenjem ili samodijagnosticiranjem. To može biti dobar način za dobivanje nekih osnovnih informacija, ali ništa više”, rekao je Lolić.
